U BiH, između 150.000 i 200.000 ljudi radi bez ugovora.

Kada se spomene pojam ropstvo najčešće se prvo pomisli na trgovinu ljudima koji su dovođeni sa teritorije Afrike, mučeni, šibani, tretirani kao životinje (često i gore), te nam se čini da su ta vremena ostavljena u prošlosti i da je konačno došlo vrijeme jednakosti za sve ljude. Međutim, i djeci je jasno da to nije baš tako. Situacija jeste značajno poboljšana, ali je i dalje daleko od dobre.

Šta je to moderno ropstvo?

Moderno ropstvo ima mnogo oblika i poznato je pod mnogim imenima. U suštini, to se odnosi na situacije eksploatacije koje osoba ne može da odbije ili napusti zbog prijetnji, nasilja, prinude ili obmane.

Moderno ropstvo uključuje prinudni rad, prinudni ili ropski brak, dužničko ropstvo, prisilnu komercijalnu seksualnu eksploataciju, trgovinu ljudima, praksu nalik ropstvu i prodaju i eksploataciju djece. U svim svojim oblicima, to je ukidanje slobode neke osobe — njene slobode da prihvati ili odbije posao, njene slobode da napusti jednog poslodavca radi drugog, ili slobode odlučivanja da li, kada i za koga će se udati. Izvor: https://www.walkfree.org/global-slavery-index/#the-scale)

Bosna i Hercegovina se nalazi na 11. mjestu po procjeni broja ljudi (33. 000) koji se nalaze u situaciji modernog ropstva, na 1 000 stanovnika 10.1 je pogođen ovim problemom. Albanija je na 7. mjestu, a Bugarska na 15. mjestu. (izvor: https://www.walkfree.org/global-slavery-index/findings/regional-findings/europe-and-central-asia/).

U Republici Srpskoj u 2023. godini kontrolisano je 8.289 radnika od kojih 185 nije imalo zaključen ugovor o radu i prijavu na obavezne vidove osiguranja zbog čega su poslodavcima izrečene kazne od oko 295.000 KM (izvor:akta.ba). Angažovanje radnika na crno najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslužnim djelatnostima.

Žrtve modernog ropstva su i radnici koji dolaze iz Azije da rade u BiH i okolnim državama. Zabilježeni su slučajevi u Srbiji i Crnoj Gori, kao što su:

- Crnogorska policija uhapsila je šest osoba, među kojima i službenicu Vlade Crne Gore, zbog sumnje da su angažovali građevinske radnike iz Turske koje nisu plaćali (https://www.slobodnaevropa.org/a/trgovina-ljudima-radnici-turska-crna-gora/32581220.html).

-  Radnici iz Indije, koji su došli da rade u Srbiju, nedavno su istupili u javnost, tražeći pomoć da se izvuku iz situacije najsličnije robovlasništvu (https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/2/11/moderno-ropstvo-u-srbiji-borba-zrenjaninskih-aktivista-za-prava-indijskih-radnika)

Drugi oblici modernog rospstva kao što je prodaja i prislini brakovi, najviše pogađaju žene i djevojčice.

UNICEF procjenjuje da postoji 650 miliona žena i djevojaka koje su stupile u brak prije 18. godine. Dok su muškarci i dječaci takođe primorani da se vjenčaju, žene i djevojke ostaju neproporcionalno izložene riziku i čine 68 % svih ljudi koji su primorani da se vjenčaju. Dok skoro dvije trećine svih prinudnih brakova se dešava u regionu Azije i Pacifika, a najveća zastupljenost prinudnih brakova je u arapskim državama.

Faktori koji pospješuju rast modernog ropstva:

1.  Sukobi

Svake godine ljudi koji žive u ratnim zonama i oni koji bježe iz njih su izloženi užasnom nasilju i zlostavljanju. Za djecu, starije osobe i sve između njih, seksualno i rodno zasnovano nasilje, psihičke traume, mučenje, razdvajanje porodice i nestanak, regrutovanje i korišćenje od strane oružanih grupa, otmice i kidnapovanje radi otkupa, prinudni brak, prinudni rad, gladovanje, i ostavljanje da umru, predstavljaju svakodnevni rizik. Počinioci su od organizovanih do oportunističkih grupa, uključujući krijumčare, trgovce ljudima, strane u sukobu, članove zajednice, a ponekad i državne aktere.

2.  Klimatske promjene

Štetni uticaji klimatskih promjena povećavaju druge pokretače raseljavanja, kao što su gubitak sredstava za život, siromaštvo, nesigurnost u hrani i nedostatak pristupa vodi i drugim resursima, gurajući ljude da migriraju i izlažući ovo ranjivo stanovništvo modernom ropstvu.

Izvor: slobodanarodu.ba