FRONTAL: Kako ste došli na ideju pokretanja gradskih bašti? 

Pivašević: Ideja gradske bašte došla je krajem 2017. godine kada se nekoliko građana okupilo oko ideje formiranja gradske bašte. U početku smo djelovali kao građanska incijativa, ali smo tokom 2018. već formiralni Udruženje građana „Gradske bašte“, napisali projekat „Banjalučka gradska bašta“ koji smo ponudili Gradskoj upravi. Njima se projekat dopao nakon čega nam je dodjeljeno gradsko zemljište u Rakovačkim barama na korišćenje.

FRONTAL: Da li nam možete objasniti koncept gradske bašte? 

Pivašević: Osnovni cilj gradske bašte je bio da se u Banjaluci formira zajednica koja okuplja građane oko ideje baštovanstva, koja je u svijetu već popularna kao Community gardens. Naravno mi imamo i veće ciljeve za koje je potrebno vrijeme, a jedan od njih je da Banjaluka dobije botaničku baštu grada. Nagalasio bih da je Banjaluka postala prvi grad u BiH koja je formirala jednu ovakvu zajednicu, a možemo reći i jedinstvena u regionu pa i svijetu zbog toga što se mi ne bavimo samo ponudom dodjeljenog zemljišta, već kroz radionice učimo građane svim potrebnim tehnikama baštovanstva u skladu sa prirodom pomoću kojih će građani postati potpuno nezavisni u proizvodnji vlastite hrane. Već čujemo da se i u Brčkom formira druga gradska bašta, što znači da se ova priča počela lagano širiti.

Način finansiranja u prvoj sezoni je bio isključivo preko godišnjih članarina, čime se praktično dokazalo da ovaj projekat može biti samoodrživ. Stvorili smo osnovnu infrastrukturu pomoću koje građani mogu imati svoju vlastitu parcelu unutar gradske bašte, obezbjeđenu vodu, alat i stručnu mentorsku pomoć. Da bi projekat bio što kvalitetniji i bolji, a i kako bismo kreirali nove sadržaje, neophodno će biti da kroz apliciranje određenih domaćih i inostranih projekata dođemo do dodatnih finansija pomoću kojih ćemo dalje razvijati ovu ideju. Mi želimo da se ovaj projekat profesionalno razvija.

FRONTAL: Kakva je zainteresovanost građana za dobijanje parcela za obradu? 

Pivašević: Zainteresovanost građana protekle, a i ove sezone, je velika, uzevši u obzir da mi još nismo radili ništa ozbiljno po pitanju marketinga. Naravno, određen broj građana i odustane, a umjesto njih dođu novu. Imamo i prošlogodišnje polaznike “Banjalučke gradska bašte” koji će stečeno znanje od nove sezone prenijeti na svoja imanja na koja se vraćaju. I pored toga svih 56 parcela koje trenutno imamo na raspolaganju su popunjene i spremne za početak nove sezone, uz mogućnost da još određene slobodne površine ponudimo eventualno novim članovima u proljeće. Cilj je da dostignemo brojku od 80 parcela što ćemo u narednoj sezoni već sigurno i dostići. 

FRONTAL: Da li ste imali podršku lokalnih vlasti pri realizaciji ovog projekta? 

Pivašević: Mi smo se na samom početku obratili Gradskoj upravi Banjaluke, kako bismo im predložili saradnju, jer je cilj da ovo bude ozbiljna gradska priča. Njima se svidio projekat tako da smo odmah ušli u potragu za slobodnim gradskim zemljištem koje bi odogovaralo toj namjeni. Naš projekat je prošao Skupštinu grada i zemljište nam je dodjeljeno na korišćenje, bez naknade što je u sušini podrška koju smo dobili uz naravno asistenciju oko administracije koju smo dosta brzo završili.

Ovo je dobitna kombinacija za obe strane, udruženje građana i Grad, jer Grad dobija novi sadržaj koji se dešava na slobodnoj zelenoj površini koja bi ionako ostala prazna bez sadržaja. Mi tu površinu sada uređujemo svojim sredstvima i stvaramo jedan novi sadržaj grada.

FRONTAL: Ko vam pruža stručnu podršku i daje adekvatne savjete iz oblasti agronomije? 

Pivašević: U ovom projektu imamo 3 osobe koje ga vode. Tu su dva mentora Biljana Banović i Milka Tamamović od kojih svi članovi "Banjalučke gradske bašte" imaju stručnu pomoć u ovoj oblasti i ja kao koordinator koji koordinišem sve u vezi samog projekta. Biljana i Milka su dugogodišnji iksusni poznavaoci i uzgajivači hrane.

Biljana je posebnu pažnju posvetila principu bio uzgoja u skladu sa prirodom, koji je u suštini stari zaboravljeni metod koji mi danas pokušavamo preko obuke građana povratiti u naše društvo. U pitanju je niz principa koje je neophodno ispoštovati, a koji se baziraju na uvažavanju pravila prirode.

Takav princip se ne koristi u konvencionalnom načinu, jer konvencionalan način proizvodnje hrane je baziran samo na stvaranju što veće količine hrane i profita, u kojem se priroda uopšte ne posmatra kao element sa kojim treba stvoriti sklad. Zato danas u svijetu imamo 60% zemljišta koje je sterilno i zavisno od raznih preparata i posebnih vrsta sjemena.

Ljudi su postali zavisni o sjemenima i preparatima koja im se namjenski prodaju i bez kojih oni kao pojedinci ne bi mogli ništa uraditi.  

Pivašević: Naš osnovni princip u baštovanstvu je bio uzgoj u skladu sa prirodom. Ovo je potpuno drugačiji pristup uzgoja hrane u odnosu na konvencionalni način, jer se bazira na uzgoju hrane čiji su principi potpuno u skladu sa prirodom. U “Banjalučkoj gradskoj bašti” je potpuno zabranjeno korišćenje bilo kakvih vrsta pesticida. Ono što se koristi su isključivo preparati na prirodnoj bazi. Kako bi se detaljno naučio princip biouzgoja u skladu sa prirodom neophodno je pratiti naše radionice koje ćemo i ove sezone blagovremeno najavljivati na našoj FB stranici “Banjalučke gradska bašte”.

FRONTAL: Šta imate novo u planu za ovu godinu?

Pivašević: Ove godine naši stari članovi koji su završili Modul 1, započinju Modul 2. Ovi moduli su obrazovni novitet u “Banjalukoj gradskoj bašti” koji je već planiran projektom. Mi želimo da u dogledno vrijeme obučimo veći broj građana i u budućnosti dobijemo još mentora “Banjalučke gradske bašte” i na taj način proširimo priču. Pored toga u ovoj sezoni uspostavljamo i svoju prvu banku sjemena gdje ćemo našim članovima za početak ponuditi 30 različitih sorti paradajza. Uspostavljanjem banke sjemena zatvorićemo taj krug nezavinosti u proizvodnji hrane. Jedan od dugoročnih planova koje ćemo započeti ove sezone je i početak kreiranja botaničke bašte koja bi u budućnosti pored prirodne oaze za odmor i jedna vrsta obrazovno - informativnog poligona za sve građane i turiste.