Kako je Gong pratio predsjedničke izbore i kako ih komentirate?

Pratili smo financijske izvještaje, oglase na društvenim mrežama, zloupotrebu javnih resursa, odgovarali smo na više od 360 e-mailova i poruka, pomagali smo oko ostvarivanja biračkih prava i zaprimali prijave o nepravilnostima, imali smo dvadesetak promatrača u BiH i Srbiji. Pronašli smo HDZ-ovce u biračkim odborima koji su trebali biti nestranački; tako se još jednom pokazalo da je bolje da se i na izborima za predsjednika omogući strankama i kandidatima da imenuju svoje predstavnike u biračke odbore, kako bi se međusobno kontrolirali. Zabilježili smo nekoliko slučajeva zloupotrebe javnih resursa: načelnika koji je na službenim stranicama općine pozivao sumještane da glasaju za predsjednicu, konzula koji je agitirao za predsjednicu, gradonačelnika koji je u stožer uvrstio zaposlenike gradske uprave, sastanke izbornog stožera u županijskoj vijećnici, korištenje vojske u kampanji bivše predsjednice i korištenje predsjedničinih savjetnika u kampanji. Sve smo prijavili Državnom izbornom povjerenstvu kojemu, primjerice, nisu sporni savjetnici ni zaposlenici lokalne vlasti u kampanji s napomenom da to čine u slobodno vrijeme. Sustavno smo se bavili i jednim potpuno novim područjem – političkim kampanjama na Facebooku i drugim društvenim mrežama i platformama – gdje smo zabilježili nepravilnosti i ukazivali na probleme. Suočili smo se sa širenjem poruka preko društvenih mreža koje su postale viralne i mogle su utjecati na izbore, mada nismo mogli utvrditi jesu li istinite. Jedna je uvjeravala starije biračice i birače da mogu glasati preko telefona, a druga da se biračima jedne opcije nude izlet u Međugorje i Konzum bonovi u zamjenu za glas. Proslijedili smo ih DIP-u, koji je ovaj drugi slučaj prijavio policiji zbog mogućeg podmićivanja, što spada u kaznena djela protiv biračkog prava.

Hrvati u BiH nisu dijaspora

Imate li preporuke za izmjene zakona koje bi se mogle usvojiti do novih predsjedničkih izbora?

Informirali smo više stotina ljudi oko ostvarivanja biračkih prava, a mnogi građani javljali su nam se zbunjeni jer su im se bez najave promijenila biračka mjesta. Upozorili smo javnost da su ljudi u bolnicama bez mogućnosti ostvarivanja prava glasa, da slabo pokretni i bolesni kod kuće ovise o dobroj volji biračkih odbora te smo pozvali Vladu da to promijeni jer stariji i bolesni ne smiju biti poniženi, građanke i građani drugog reda. Izostala je i službena informativna kampanja o rokovima za glasanje izvan prebivališta, što je posebno važno ako se izbori događaju za vrijeme blagdana.

Očekujem da u Milanovićevom predsjedničkom mandatu istrage tajnih službi ne cure u birane medije u interesu političkih obračuna te da zaživi građanski nadzor nad tajnim službama

Udruzi U ime obitelji nije omogućeno promatranje izbora, nakon čega su se javili neki tvrdeći da ni Gong nije nepristran i navodeći kao primjer Dragana Zelića koji je otišao u SDP?

Udruga U Ime obitelji prijavila se za neovisne promatrače i pritom javno podržala jednu kandidatkinju, stoga je odluka DIP-a jednostavna i očekivana, potvrdio ju je, uostalom, i Ustavni sud. Isto se dogodilo i Mislavu Kolakušiću na europskim izborima, njegova udruga se prijavila za neovisne promatrače, a na svojim stranicama je vodila kampanju za njega. S jedne strane smatramo da udruge civilnog društva, pa i one različitih uvjerenja od naših, imaju pravo na politički angažman, no ne možete se registrirati kao neovisni promatrači u izbornom procesu i istovremeno podržavati jednu kandidatkinju. Gong se na taj način nije uplitao u izborni proces. Što se tiče Dragana Zelića – dok je bio u Gongu, nije bio član stranke. Ne možemo određivati kolegama što će raditi nakon što napuste organizaciju. Gongovci nisu dužnosnici da bi se na njih odnosio neki period hlađenja. Oko toga nas prozivaju najčešće iz vladajuće stranke, a njihova većina ovisi o prebjezima iz SDP-a. Gong ni na koji način nije povezan niti s jednom strankom, štoviše, statut nam to jasno onemogućuje, kao i naša politika sprečavanja sukoba interesa. No političko djelovanje je puno više od stranačkog. Svjetonazorski mi imamo jasne lijevo-liberalne političke stavove koji uključuju antifašizam, sekularizam i poštovanje ljudskih prava, a borimo se za razvoj demokratske političke kulture u kojoj građanke i građani aktivno sudjeluju u procesima donošenja odluka koje se na njih odnose.

Kako komentirate izjave da bi zbog velikog uticaja birača u BiH trebalo onemogućiti glasanje jer to nije dijaspora? S druge strane, kako natjerati vlasti da povećaju broj biračkih mjesta u Srbiji koji je smanjen na dva, dok je u BiH preko 40 biračkih mjesta?

Složila bih se da Hrvati u BiH nisu dijaspora, nego autohtoni, konstitutivni narod. Međutim oni pravo glasa imaju zato što su hrvatski državljani u inozemstvu, a ne zato što su dijaspora prema definiciji državljana koji su napustili domovinu. Svojevremeno je Gong predlagao da se javno rasprave i drugačiji modeli reprezentativnosti od aktualna tri mjesta koja dijaspora ima u parlamentu. Spomenut ću model prema kojemu bi se po jedan zastupnik birao u BiH, Europi i u zemljama u ostatku svijeta. Profesor Nenad Zakošek, bivši predsjednik Vijeća Gonga, smatrao je da bi pravedno i trajno rješenje svih državljanskih prava, tako i biračkog prava, značilo ukidanje prava glasa dijaspore, ali kroz ukidanje mogućnosti dvojnog državljanstva. Oni koji ne bi uzeli hrvatsko državljanstvo svoje etničke hrvatske korijene mogli bi njegovati kao folklornu ili kulturnu činjenicu, ali ne više sudjelujući u formiranju političkih većina u državi čijem pravnom poretku ne podliježu. U Srbiji je bilo znatno manje biračkih mjesta nego u BiH, ali i znatno manje birača; na ovim izborima u Srbiji je glasalo 860, a u BiH 35.500 ljudi. Ali ni na ovim ni na bilo kojim prethodnim predsjedničkim izborima glasovi iz BiH, pa ni svi glasovi iz inozemstva, nisu bili presudni. Na parlamentarnim izborima je taj utjecaj znao biti značajniji dok je tzv. dijaspora imala pet zastupnika. Svakako bi trebalo osigurati široku javnu raspravu i trebalo bi imati vrlo valjane argumente prije nego bi se krenulo u promjene biračkih prava dijaspore, a pogotovo manjina.

Tu smo da nadziremo

Kakve odnose očekujete s novoizabranim predsjednikom Milanovićem?

Očekujem da u njegovom mandatu istrage tajnih službi ne cure u birane medije u interesu političkih obračuna te da zaživi građanski nadzor nad tajnim službama. Posebno nas zanima kako će se razjasniti optužbe predsjednice da se šef tajne službe pokušao uplesti u parlamentarne izbore 2015. Ovako teške optužbe treba što prije i što transparentnije riješiti kako se ne bi dodatno urušavalo povjerenje u izborni sustav. Očekujem da se predsjednik založi za razvoj demokratske političke kulture, tj. sustavnije i kvalitetnije uvođenje građanskog odgoja u škole, da bude otvoren i da stoji čvrsto uz europske vrijednosti te da ima jasan stav oko onih koji narušavaju vladavinu prava i poštivanje ljudskih prava.

Gong ni na koji način nije povezan niti s jednom strankom. No svjetonazorski mi imamo jasne lijevo-liberalne političke stavove koji uključuju antifašizam, sekularizam i poštovanje ljudskih prava

Od početka godine ste nova izvršna direktorica Gonga. Koji će biti prioriteti Gonga u ovoj godini?

Čeka nas zanimljiva i turbulentna godina, kako u Hrvatskoj, tako u EU-u i u regiji. Zagovarat ćemo jednako biračko pravo kroz jednake izborne jedinice, pratiti tijek novca u kampanjama, oglase na društvenim mrežama, upozoravati na zlouporabu javnih resursa, istraživati zašto je korupcija toliko sveprisutna, podržavati slobodu izražavanja, boriti se za snažno civilno društvo. Razvijat ćemo političku, medijsku i digitalnu pismenost, osigurati da se provede novo istraživanju o građanskoj pismenosti maturanata. Najvećim dijelom financiramo se projektno, natječemo se s brojnim drugim organizacijama na javnim natječajima za udruge. U nadi za samofinanciranjem osnovali smo i dva društvena poduzeća. Faktograf, čiji smo nakladnik, 2019. je postao Facebookov partner u suzbijanju dezinformacija i svaku je godinu sve uspješniji i čitaniji. Lani su njihovi tekstovi prvi put privukli više od milijun čitatelja i čitateljica. A što se tiče prihoda i utroška sredstava, zadnjih 20 godina financijski izvještaji Gonga javno se objavljuju na web-stranicama.

Kakva je percepcija Gonga u javnosti, u vlasti, među političarima i u medijima?

Vladajući političari nas prozivaju, pogotovo nakon inzistiranja oko porijekla imovine Dubravke Šuice, no osim uvreda nismo dobili adekvatne odgovore. Gong i inače u svojim antikorupcijskim kampanjama i borbi za slobodu medija i novinarstva često stane na žulj vladajućima, ali zato i postojimo. Mi smo watchdog organizacija, tu smo da nadziremo i upozoravamo, i vrijeme je da se vlasti na to naviknu. A istraživanja kao što je ono zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti iz 2018. pokazuje da većina građanki i građana podržava naš rad.

Tokom ove godine trebaju biti održani parlamentarni, a iduće lokalni izbori. U kakvom je stanju izborno zakonodavstvo, koje su najveće manjkavosti i može li se nešto od toga popraviti do izbora?

Ključno bi trebalo biti da svaki glas jednako vrijedi neovisno iz koje izborne jedinice dolazi, a ne da imamo odstupanja u težini glasa i do 20 posto. Premda bi jedinice trebale biti ujednačene po broju birača i predstavljati smislenu teritorijalnu cjelinu, Zagreb je gerrymanderingom razbijen na više jedinica. Imamo Jakuševac i Novi Vinodolski u istoj izbornoj jedinici, što sigurno odgovora HDZ-u. No vidimo da je to bio prevelik zalogaj i za SDP. Nejasno mi je zašto je SDP to propustio promijeniti, podsjećam da je Gong i tada upozoravao na problem izbornih jedinica. Trenutno imamo Vladu s podrškom preletača i Milana Bandića koja rješava svoje afere i bavi se isključivo svojim održavanjem na vlasti, a ne reformama. Godinu dana prije izbora nije uputno mijenjati zakone, ali zagovarat ćemo da to postane tema i obećanje za budućnost. Zagovarat ćemo sustavnije uređenje izbornog i referendumskog zakonodavstva s naglaskom na ujednačavanje izborne administracije, pravednije izborne jedinice, jačanje preferencijalnog glasanja, alternativne oblike glasanja, te da u DIP-u ne odlučuju samo pravnici nego i predstavnici drugih struka relevantnih za izborne procese.

Važno je štititi manjine

U emisiji ‘Prime Time’ na N1 televiziji, u dijelu koji se bavio adventskom korupcijom u Zagrebu, mogao se vidjeti i logo Gonga. O čemu se radi?

Lani smo za Dan borbe protiv korupcije, u suradnji sa sjajnim kreativcima Domagojem Zovakom i Bornom Sorom, radili video-serijal ‘Madvent u Zagrebu’ koji je tematizirao koruptivni model upravljanja Zagrebom i dodjelu adventskih kućica bez javnog natječaja. Oni su u emisiji ‘Prime Time’ kasnije pustili te video-priloge. Ove godine smo proizveli ‘Pravosuđe/Krivosuđe’, video-serijal o presudama hrvatskih sudova. Začudili biste se koliko je teško izmisliti skandalozno zvučeću presudu u Hrvatskoj, a da je neki hrvatski sud već nije donio. Naše antikorupcijske video-serijale možete vidjeti na Gongovim društvenim mrežama. Nastavljamo se baviti borbom protiv korupcije, to je uistinu ključna tema u našem društvu.

Hrvatska predsjeda EU-om. Koliko bi to moglo uticati na stavove i aktivnosti Gonga?

Provodit ćemo brojne aktivnosti, a uz podršku tridesetak hrvatskih i europskih organizacija upozoravamo i na potrebu zakonodavne transparentnosti u EU-u. Nacionalne pozicije s kojima naša vlada ide u Bruxelles donose se na zatvorenoj sjednici, a samo Vijeće jedno je od najnetransparentnijih tijela EU-a. Hrvatska je javnost saznala da je naša vlada bila protiv ukidanja roaminga nakon što je iskazala stav u Bruxellesu. Nedavna anketa pokazala je da je borba protiv korupcije prioritet koji bi tijekom predsjedanja Hrvatska trebala nametnuti. Ali korupcija nije među prioritetima ove vlade, što i ne čudi s obzirom na to da je riječ o vladi koja opstaje zahvaljujući političkoj trgovini u Saboru, koja odbija dostaviti dokumente Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa i koja piše zakone s tajnim konzultantima koji kasnije na tome zgrću milijune.

Kako reagirate na ugrožavanje manjinskih prava?

Ne bavimo se posebno manjinskim pravima, ali reagiramo kada su ta prava ugrožena. Kad je 2014. i 2015. počela kampanja protiv prava Srba u Hrvatskoj, Gong je aktivno predvodio koaliciju ‘Svi mi za Hrvatsku svih nas’, s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite prava nacionalnih manjina i očuvanja institucionalnog okvira za njihovu punopravnu participaciju u društvu. Ne zato što je to ‘naša’ tema, nego zato što nam je problem zlouporaba demokratskih instituta za diskriminatorne ciljeve.

Izvor: portalnovosti.com