Zahvaljujući otisku zuba iz stare žvakaće gume, naučnici su uspjeli da izvuku DNK koji su koristili za dešifrovanje njenog genetskog koda.

Ovo je prvi put da je čitav ljudski genom dobijen iz nečega što nije ljudska kost, kažu istraživači.

Žena je vjerovatno imala tamniju kožu, tamnosmeđu kosu i plave oči.

Hanes Šroder sa univerziteta u Kopenhagenu je rekao da je „žvakaća guma" zapravo katran sa drveta i da je to veoma vrijedan izvor DNK za izučavanje drevnih perioda.

Šta znamo o njoj?

Ženin čitav genetski kod ili genom je dekodiran i iskorišćen kako bi se utvrdilo kako je ona izgledala. Genetski je bila srodnija lovcima sa evropskog kopna, nego onima koji su živjeli u centralnoj Skandinaviji.

Poput njih - imala je tamnu kožu, tamno smeđu kosu i plave oči.

Najvjerovatnije je potomak doseljenika iz zapadne Evrope koji su se naselili u Skandinaviji nakon povlačenja glečera.

Kako je živjela?

Drugi tragovi iz DNK pokazali su da je bilo života i na Lolandu danskom ostrvu u Baltičkom moru. Otkriveni su tragovi lješnika i patke, što ukazuje da su bili korišćeni u ishrani u to doba.

„Ovo je najveće nalazište ostataka iz kamenog doba u Danskoj i istraživači su otkrili da su ljudi koji su ovde živjeli, koristili resurse koje su nalazili u divljini i tokom neolita, kada su već počinjali da se bave poljoprivredom i uzgajaju domaće životinje na jugu Skandinavije", rekao je Teis Jensen sa univerziteta u Kopenhagenu.

Istraživači su uspjeli da izvade DNK iz mikroba koji je bio „zarobljen u žvakaćoj gumi". Otkrili su patogene koji uzrokuju groznicu i upalu pluća, kao i druge viruse i bakterije koje ne izazivaju bolesti i žive u ustima.

Istraživači kažu da sačuvani tragovi pokazuju kako je život ljudi nekad izgledao.

DNK iz žvakaće gume daje uvid i u to kako su evoluirali ljudskih patogeni.

„Prilično je uzbudljivo što možemo da proučimo kako su se razvijali različiti sojevi koji su i danas prisutni", rekao je za BBC Šroder.

Istraživanje je objavljeno u magazinu Nature Communications.

Izvor: BBC