Ovo pokazuje aktuelni godišnji Indeks ljudskih sloboda (Human Freedom Index) koji je objavljen juče i objašnjava stanje u 2017. godini. Najbolje ocjene ostvaruje Novi Zeland, nakon kojeg slijedi Švicarska, Hong Kong, Kanada i Australija. Najgore ocjene po pitanju ukupnih sloboda imaju Irak, Sudan, Jemen, Venecuela i Sirija. 

"Sa razvojem populizma, nacionalizma, kao i hibridnih oblika autoritarizma, ljudska prava i slobode su pod prijetnjom u mnogim dijelovima svijeta. Zbog njihove inherentne vrijednosti i značaja za prosperitet, potrebno je pružiti maksimalnu zaštitu istih", navodi Tanja Porčnik, koautorica Indeksa.

Indeks kojeg izdaju Cato Institut, Fraser Institut i Liberales Institut Friedrich Naumann fondacije, prati i rangira 162 zemlje na osnovu 76 jedinstvenih indikatora ličnih, civilnih i ekonomskih sloboda u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Indeks ljudskih sloboda objašnjava koliko su ljudi slobodni da uživaju najvažnije slobode poput slobode govora, vjerskih sloboda, slobode udruživanja, ali također mjeri i slobodu kretanja, ženske slobode, pitanje krimanala i nasilja, kao i diskriminacije.

"Među zemljama bivše Jugoslavije, Hrvatska je imala najveći napredak, prelaskom sa 43. na 37. mjesto, što je posljedica povećanja ekonomskih sloboda. Ostale zemlje poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Slovenije nisu imale značajnije promjene u odnosu na prošlogodišnji izvještaj", zaključuje Porčnik.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, naša zemlja se nalazi na 55. mjestu od ukupno 162 posmatrane zemlje. Po pitanju ličnih sloboda, Bosna i Hercegovina se nalazi na 42. mjestu (ocjena 8.04), a ekonomskih sloboda na 92. mjestu (ocjena 6.69). U okviru kategorije lične slobode, najbolje ocjene, ostvarene su za indikator "Udruživanje i civilno društvo" (9.5), a najslabije ocjene za indikator "Vladavina prava" (5.5). U okviru ekonomskih sloboda, najbolje ocjenjen indikator je onaj koji se odnosi na "Čvrstu valutu" (8.3). Najslabije ocjene ima indikator "Pravni sistem i vlasnička prava" (4.2). U posmatranom regionu Istočna Evropa, gdje spada i Bosna i Hercegovina, najviše slobodne su sljedeće zemlje: Estonija, Češka, Litvanija i Rumunija. Najmanje slobode su Ukrajina, Rusija, Bjelorusija, Moldova i Srbija.

U odnosu na prošlu godinu, Bosna i Hercegovina je ostvarila blagi napredak (sa 59. na 55. mjesto na Indeksu ljudskih sloboda). Ukupno je 61 zemalja svijeta unaprijedilo stanje ukupnih sloboda, dok se stanje pogoršalo u 79 zemalja. Oko 16% ukupne populacije živi u najslobodnijim zemljama, a 35% u najmanje slobodnim zemljama svijeta, shodno Indeksu. 

"Posmatrajući ukupne slobode u Bosni i Hercegovini, jasno je da se ključni problem odnosi na vladavinu prava tj. nefunkcionisanje pravnog sistema potrebnog za ostvarivanje i garanciju ličnih/ekonomskih sloboda fizičkih i pravnih lica. Indeks pokazuje da značajno zaostajemo po pitanju ekonomskih sloboda, što onemogućava veće stope rasta i investicije. Zbog toga smo nedavno i radili reviziju ekonomskih sloboda za našu zemlju, sa ciljem unaprijeđenja ovih sloboda", navodi Admir Čavalić, liberalni ekonomista i direktor udruženja "Multi".

Zemlje koje imaju veći stepen ličnih sloboda obično imaju i veće ekonomske slobode. Najslobodnije zemlje uživaju dosta viši iznos dohotka po glavi stanovnika ($40.171) u odnosu na one najmanje slobodne ($15.721). Autori su kao i u prošlom izvještaju dokazali snažnu korelaciju između ljudskih sloboda i demokratije, sa izuzetkom Hong-Konga.

Frontal