Kako su naveli, najviše stradalih novinara desilo se u ratnim područjima Jemena, Sirije i Afganistana. Istovremeno upozorili su da novinarstvo i dalje ostaje opasna profesija.

Oko 80 novinara godišnje izgubilo je u prosjeku živote u posljednje dvije decenije, saopštila je organizacija.

Čelnik Kristof Deloir (Christophe Deloire) upozorio je da je broj ubijenih novinara u zemljama u kojima vlada naočigled mir još uvijek alarmantan, a za primjer je naveo Meksiko.

- Latinska Amerika je postala najsmrtonosniji dio svijeta za novinare, a tu je odmah i Bliski istok - kazao je.

Posebno je naglasio da je za pohvalu činjenica što se smanjio broj smrtnih slučajeva novinara u ratnim zonama, ali istovremeno upozorio da se novinari sada češće ubijaju zbog obavljanja svog posla u demokratskim zemljama, što predstavlja veliki izazov za demokratiju.

Istovremeno alarmantan je podatak da je u 2019. godini uhapšeno 389 novinara, a skoro polovina od te brojke dolazi iz Kine, Egipta i Saudijske Arabije. "Reporteri bez granica" su se posebno tu osvrnuli na zvanični Rijad zbog jezivog ubistva novinara Džamala Kašogoja u saudijskom konzulatu u Istanbulu prošle godine.

- Kina koja je intenzivirala svoju represiju, najviše prema muslimanima Ujgurima, je sama zatvorila skoro trećinu uhapšenih novinara u svijetu - navodi se u izvještaju.

Na kraju su iz organizacije naveli da se širom svijeta još uvijek 57 novinara nalazi u zarobljeništvu, odnosno da se drže kao taoci. Najviše u Siriji, Jemenu, Iraku i Ukrajini.

Izvor: avaz.ba