Praznik Halloween se pojavio među keltskim plemenima u Engleskoj, Irskoj i sjevernoj Francuskoj (Galiji) u prehrišćanskoj epohi. Budući mnogobožci, Kelti su vjerovali u nastanak života iz smrti. Oni su početak «nove» godine, i novog života uopšte, praznovali u duboku jesen, u noći između 31-og oktobra i 1-og novembra, kada je počinjalo vrijeme hladnoće, tame i smrti. Te noći su proslavljali paganskog boga Samhaina, koga su poštovali kao Gospodara Smrti. Uoči «novogodišnjeg slavlja» druidi (keltski žreci) su palili domaća ognjišta, vatru, svjetiljke. Sutradan uveče bi palili ogromnu vatru, na kojoj su prinosili žrtve knezu tame i smrti. Druidi su vjerovali da ukoliko Samhain bude zadovoljan žrtvama koje su mu prinijeli njegovi vjerni, on će onda dozvoliti dušama upokojenih da toga dana posjete svoje kuće. Odatle i vodi porijeklo običaj koji se ukorijenio u paganskom svijetu da se u noći na Halloween luta nakinđuren u kostimima utvara, vještica i svih drugih duhova, koji simbolizuju opštenje sa zagrobnim svijetom i nečistom silom.

Važan dio paganskog kulta je takođe i «zabava» Trick-or-Treat, koji predstavlja ritualni akt prinošenja mračnim silama, koje su u službi kod Samhaina. Smatralo se da duše umrlih, koje su se zacarile u svijetu tame, hladnoće i smrti, na dan svoje posjete svijetu živih osjećaju neutoljivu glad. Zato su keltski pagani spremali gozbu duhovima koji lutaju po noćnom mraku, jer su vjerovali da ukoliko ih ne umilostive svojim prinosima, da će se gnjev Samhainovog prokletstva obrušiti na ljude.

Eto koji je pravi smisao tog paganskog praznika. Potpuno je očigledno da pravoslavni hrišćanin ne smije da uzima učešće u sličnim «slavljima», jer je to direktno idolopoklonstvo, izdaja Gospoda Boga našega i naše Svete Crkve. Uzimajući učešće u ritualu podražavanja mrtvih, lutajući u mraku noći i moleći ili deleći gošćenja, mi projavljujemo želju da uđemo u opštenje sa mrtvima, čiji gospodar već nije Samhain, već sam satana, nečastivi, koji je ustao protiv Gospoda Boga. Dijeleći hranu, mi ne darujemo bombone nevinoj djeci, već prinosimo dar na pomen i čast Samhaina, a znači i satane.

Postoje i drugi običaji koji se odnose na Halloween, koje ne treba da prihvatamo. Na primjer, sva moguća gatanja, proroštva, vračanje ili običaj da se postavlja tikva sa strašnim očima i ustima koje su izrezane na njoj i unutra zapaljenom svijećom, takozvani «Jack O'Lantern» (Dzek kadioničar). U tikvi (a u staro vrijeme su koristili i drugo povrće) su prinosili «novi» oganj od svetog ognja, a izrezani lik na tikvi je služio kao lik mrtvih. Ta «sveta svjetiljka» koja gori cijelu noć je izopačenje svetog kandila od strane zlih duhova, koje gori pred Likom Spasitelja i Njegovih Ugodnika. Čak i ukrašavanje kuće sa takvom tikvom sa «veselim» likom predstavlja učešće u paganskom prazniku smrti.

Sveti Oci ranohrišćanske Crkve, koja je u to vrijeme bila strogo pravoslavna, su se trudili da se suprotstave keltskoj paganskoj tradiciji i ustanovili su na taj dan hrišćanski praznik Svih Svetih (u Istočnoj Crkvi se Svi Sveti slave u prvu nedjelju Pedesetnice). Od praznika Svih Svetih je i nastala riječ Halloween – to jest All Hallows' Even, što znači «dan uoči Svih Svetih», koja se vremenom skratila na «Hallow E'En». Nažalost iz neznanja ljudi, paganski praznik se slavi u isti dan sa hrišćanskim praznikom Svih Svetih (na Zapadu), koji su pogrešno počeli da nazivaju Halloween.

Na napore Crkve da se suprotstavi tom paganskom prazniku, antihrišćanski nastrojeni ljudi su odgovorili sa još većom projavom revnosti te večeri. Mnogi obredi su se vršili uz oskvernjenje i izrugivanje nad hrišćanskim Bogosluženjima, oblačeći kosture kao porugu nad poštovanjem moštiju Svetih, ukradeni krstovi i čak i Sveti Darovi su se upotrebljavali radi bogohulnih dijela. Običaj traženja hrane se pretvorio u sistematsko gonjenje hrišćana, koji zbog svojih uvjerenja nisu mogli da uzmu učešće u prazniku, koji je posvećen knezu tame i smrti.

Privrženost zapadnog društva paganskom prazniku svjedoči o tome, da pokušaji zapadne crkve da zamijeni pagansko slavlje hrišćanskim praznikom i pojmovima nisu imali uspjeha. Ali zašto se paganski kult, koji tako očigledno protivrječi pravoslavnoj vjeri, tako jako ukorijenio među mnogim hrišćanima? Uzroci svega toga su prije svega u duhovnoj apatiji i mlakosti hrišćana, koji obilato hrane bezbožje, ateizam i bogoodstupništvo. Društvo, koje nas ubjeđuje u to, da su Halloween i njemu slični praznici, bez obzira na svoje očigledne paganske korjene i idolopokloničku suštinu, bezopasni, nevini i da nemaju veliki značaj, podriva samim tim naša duhovna načela, doprinoseći širenju malovjerja i ateizma.

Praznik Halloween podriva sama načela Svete Crkve, osnovane na mučeničkoj krvi, odbacujući njih i poštujući i služeći idolima. Sveta Crkva treba da zauzme strog stav prema sličnim pojavama, jer nam je Hristos Spasitelj rekao, da nam je Gospod Bog sudija u svim našim postupcima i uvjerenjima, i da naša djela mogu biti ili «ZA BOGA» ili «PROTIV BOGA». Nema srednjeg «neutralnog» puta.

Danas smo svjedoci pojave satanskih kultova. U noći na 1. novembar se vrše satanske «službe», u toku kojih satanine sluge otimaju i ubijaju malu djecu. Danas su satanisti počeli i sa ritualnim ubistvima pravoslavnih sveštenika, što se više puta desilo u državi Kalifornija ... Jer satana postavlja svoje mreže sa ciljem da uhvati što je moguće više nevinih ljudi. Novinski kiosci su puni štampanog materijala o spiritualizmu, natprirodnim pojavama, seansama, proroštvima i svemogućim dejstvima, koje stvaraju zli duhovi. Sva ta djela služe satani, jer ne proističu od Duha Svetoga, već od duha ovoga svijeta koji pliva u zlu.

Izvor: manastir-lepavina.org