Prevedeno na običan jezik, EU nije zadovoljna mjerama koje je BiH usvojila kada je u pitanju rizik pranja novca i prebacivanja sumnjivih finansijskih transakcija.

EU je, iako na prilično zagonetan način, ovu primjedbu uvrstila u analitički izvještaj, objavljen uz Mišljenje o spremnosti BiH za kandidaturu za članstvo. U izvještaju je bez detaljnih pojašnjenja samo naglašeno da je BiH na crnoj listi EU visokorizičnih trećih zemalja zato što odredbe o vlasnicima računa nisu usklađene sa pravnom stečevinom EU. Jedino je napomenuto da se ova oblast nalazi u poglavlju 24 analitičkog izvještaja, bez pojašnjenja na šta se konkretno primjedba odnosi.

Osnovni problem je što nisu ispoštovane direktive EU koje se odnose na obavezu banaka registrovanih u zemlji da sačine i arhiviraju liste vlasnika računa na način da se pravno i fizičko lice može lako identifikovati prilikom obavljanja transakcija. Ako je ovo tačno, to praktično znači da se u BiH i dalje može sakriti identitet ili otežati identifikacija lica koja prebacuju novac u BiH, a koji bi mogao biti sumnjivog porijekla. To znači da se finansijski entiteti registrovani u EU ne mogu osloniti na procedure u BiH, te da su iz tog razloga, prema evropskom zakonodavstvu, obavezni da transakcije sa BiH podvrgnu posebnom nadzoru koji nosi tehnički naziv EDD.

"Razlika između uobičajene procedure i EDD-a je u tome što je uobičajen proces manje striktan kada banka procesuira podatke navedene o vlasniku transakcijskog računa. EDD se sprovodi onda kada zemlja u kojoj je banka registrovana zemlju iz koje novac dolazi drži na posebnoj listi", objasnio je sagovornik Nezavisnih novina.

Prema evropskim propisima, banka transakcije povezane sa BiH mora provjeriti tako što utvrdi ko je fizičko lice koje je vlasnik računa, da li se radi o političaru, privredniku, da li je porijeklom iz BiH ili iz neke druge zemlje.

Kao što smo rekli, u evropskim dokumentima nema dovoljno podataka šta se od BiH očekuje. Na nekoliko mjesta je istaknuto da mjere suzbijanja pranja novca treba popraviti, kao i da nedostaje osoblja i policijskih agenata koji treba da prate finansijske transakcije i suzbijaju ovu vrstu kriminala. Takođe je napomenuto da nema dovoljno procesa i osuda zbog krivičnih djela povezanih sa finansijskim kriminalom.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da BiH nije dovoljno razvijena pravna država.

"Činjenica je da kod nas vlada jako loša poslovna klima. U mnogim stvarima zaostajemo za evropskim zemljama, pa i u ovim. Mi još ne možemo da dostignemo standarde koje ove zemlje imaju", rekao je Pavlović.

Ako, međutim, išta ohrabruje, onda je to da se ipak koliko-toliko staje ukraj aktivnostima pranja novca. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, u RS je prošle godine prijavljeno ukupno 48 sumnjivih transakcija u vezi s pranjem novca, u ukupnom iznosu od 127 miliona maraka. Kako su istakli, prijavljena je jedna sumnjiva bezgotovinska transakcija u iznosu od 103,5 miliona maraka, a ta sredstva su po nalogu Finansijsko-obavještajnog odjeljenja SIPA bila blokirana pet dana.

Izvor: Nezavisne novine