Prema njegovim riječima, takvi prijedlozi trebalo bi da budu predmet konsultacija predstavnika sva tri naroda, bez jednostranog nametanja otvoreno provokativnih ideja.

- Potrebno je raditi na jačanju međuetničkog povjerenja u zemlji, a ne stvarati nove tenzije - kaže Ivancov.

Da li je po Vašoj ocjeni Deklaracija SDA, koja je usvojena na zadnjem Kongresu ove stranke, u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom ove zemlje?

IVANCOV: Po mom mišljenju ne postoji bilo koja praktična potreba za revizijom Dejtonskog ustava, kao što je predviđeno Deklaracijom Kongresa SDA. Ustav BiH već sadrži niz sveobuhvatnih principa koji regulišu odnose unutar BiH, predviđa mehanizme zaštite interesa tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Nedopustivo je rušiti ovaj sistem. Iako je komplikovan, on je apsolutno funkcionalan. Potrebno je samo dosljedno se voditi njim. Očigledno je da su inicijative SDA koje predviđaju reformu ustava u suprotnosti sa temeljnim principima Dejtona i da su opasne, jer mogu izazvati rušenje sistema etničke ravnoteže, što može imati vrlo ozbiljne posljedice. Nije iznenađujuće da dva druga konstitutivna naroda smatraju ovo prijetnjom svom položaju u zemlji.

Svjedoci smo zakasnjelog i vrlo blagog reagovanja OHR-a i njihovog odgovora na ovaj dokument SDA. Kakva bi trebalo da bude reakcija međunarodne zajednice?

IVANCOV: Mislim da bi komentar OHR-a trebalo da bude mnogo više fokusiran i dati konkretnu ocjenu usklađenosti ustavnih inicijativa s odredbama i principima mirovnog sporazuma i Ustava BiH.  Nažalost to se nije dogodilo. OHR je na početku odlučio da se samo ograniči citiranjem pojedinih dokumenata u ime PIK-a bez pozivanja na bilo koga, a zatim je akcentovao temu teritorijalnog integriteta BiH. Ne podržavam takav pristup. Stvari bi trebalo da se nazivaju njihovim pravim imenima: Deklaracija nije u skladu sa Dejtonom, kako u kontekstu nastojanja da se promijeni teritorijalno-administrativno uređenje BiH, tako i da se redukuju temeljna načela ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te široke nadležnosti entiteta. Ne mogu da ne obratim pažnju na tonalitet i brzinu kojom se pojavljuju komentari od strane OHR-a u slučaju ako se radi o nečemu što dolazi od strane Republike Srpske. Oni su momentalni i vrlo su oštri, i to bez dovoljno razloga.

Kako Vi procjenjujete trenutnu unutrašnju političku situaciju u BiH? Da li očekujete da će se stranke dogovoriti o novom sastavu Savjeta ministara?

IVANCOV: Prilično sam pesimističan. Već godinu dana nakon opštih izbora, pobjednici su poznati, ali još nema ni Savjeta ministara, ni Vlade Federacije BiH. Takođe sam zabrinut zbog vidljivog pada nivoa međuetničkog povjerenja, sposobnosti da se dogovaraju o pitanjima od uzajamnog interesa. To se očigledno razilazi sa logikom mirovnog sporazuma koji predviđa dijalog, kompromis i konsenzus tri naroda kao osnov za funkcionisanje BiH. Naravno, bilo bi dobro da što prije vidimo novi Savjet ministara. Nažalost, ova tema je postala talac vještačkih problema. Izgleda da su neke unutrašnje i spoljne snage jednostavno zainteresovane za održavanje trenutnog status-ljuo, njima odgovara trenutni sastav Savjeta ministara, te novu konfiguraciju smatraju neugodnom. Odavde se pojavljaju i vještački uslovi. Ali nije pitanje u njima.

ANP i članstvo BiH u NATO-u postali su kamen spoticanja, doveli su do narušavanja sporazuma o formiranju Savjeta ministara postignutog u  avgustu. Šta vi mislite o tome?

IVANCOV: Situacija oko ANP-a faktički je dovela dijalog između političkih strana u ćorsokak, do narušavanja sporazuma iz avgusta a koji je zaista izgledao kao radna varijanta za uspostavljanje saradnje i konačnog formiranja Savjeta ministara. Da podsjetim, da smo od početka pozivali strane da se fokusiraju na agendi koja ih ujedinjava, a da principijelna razmimoilaženja u vezi sa pitanjima poput ANP-a ostanu budućim institucijama koji bi njih razmatrali u okviru postojećih procedura u skladu sa pravnim propisima BiH i njenim međunarodnim obavezama. Smatram da je ovo sasvim logičan pristup. Interesantno da sam već zbog ovog stava bio optuživan za miješanje u unutrašnje stvari iako u mojim riječima ima više zdravog smisla, a ne političkog stava, za razliku od, na primjer, izjava specijalnog izaslanika državnog sekretara SAD za Balkan Metjua Palmera, jer američke kolege direktno govore da BiH mora postati članica NATO-a i otvoreno se zalažu za slanje ANP-a u Brisel.

Nerijetko čujemo tvrdnje i da Rusija nastoji preko Republike Srpske da ostvari svoj uticaj na Balkanu. Kako to komentarišite?

IVANCOV: Zaista takva medijska “ubacivanja” čujemo često. Obratio sam pažnju da u posljednje vrijeme u kontekstu “negativnog utiska na Balkanu” nas sve češće spomenu zajedno sa Kinom. I, po pravilu, ovakve teze šire isti “centri snage”. Ali oni koriste trivijalne “argumentacije”, otvoreno izmišljene i koje nemaju ništa sa stvarnošću. Da ponovim, naša linija na Balkanu i u BiH je utemeljena isključivo na odgovornoj težnji da razvijamo dugoročnu uzajamno korisnu saradnju sa svim legitimnim političkim snagama, doprinosimo političkoj i ekonomskoj stabilnosti i bezbjednosti u regiji. Ne koristimo kriterijume “uticaja”.

Izvor: glassrpske