Uslijed udara asteroida Chicxuluba, stijene promjera oko 9.7 kilometara, požari su se proširili područjem od stotina kilometara, nastao je cunami viši od jednog kilometra, a atmosfera se napunila milijardama tona sumpora. Rezultat je bio dugoročni sumrak koji je ohladio planetu i dinosauruse osudio na izumiranje. Prema Šonu Guliku, glavnom autoru istraživanja, dinosaurusi su se prvo spržili i onda smrznuli.

Naučnici koji su istraživali rezultate udara uradili su istraživanje dubokog posmatranja kratera Chicxuluba, što nije lak zadatak. Kao prvo, riječ je o području duboko ispod morske površine Meksičkog zaliva, a kao drugo - krater ima promjer oko 19 kilometara. 

Guliku i kolegica Džoana Morgan sakupili su uzorke kamenja iz dijela kratera u kojem su stijena i krhotine pale odmah nakon udara asteroida - kamenje koje se do prije dvije godine nije niti sakupilo niti detaljno analiziralo. Gulik i Morgan su iduće tri godine proveli analizirajući uzorke kako bi geološki rekonstruisali događaje koji su se odvili nakon udara te su rezultate istraživanja objavili u gore spomenutom naučnom radu.

Manje od jedne minute nakon udara asteroid je prorovao 161 kilometar u okeansko dno, stvorivši uzavrelu rupu punu rastopljenog kamena i vrućeg plina. Sadržaj ovog užarenog kotla nakon toga je ispaljen prema gore, stvorivši oblak dima veličine prosječne planine. Dim se spustio nakon nekoliko minuta te nataložio u obliku rastopljene lave i kamenja koje je stršalo iz mora. Užarene vrhove prekrilo je još kamenja, komada spaljenog tla i ugljena kojeg su nakupili masivni okeanski valovi.

Prisutnost ugljena, prema naučnicima predstavlja dokaz o nastalim požarima koje su u nekim slučajevima nastale stotinama kilometara od samog kratera. Autori rada pretpostavljaju da je snaga udara bila ekvivalent 10 milijardi atomskih bombi poput one korištene u Drugom svjetskom ratu. Svemirska stijena je, prema tome, doslovno uništila obližnje tlo i pogurala valove brzine mlaznjaka koji su stvorili cunami visok nekoliko stotina metara koji je dosegnuo područje centralnog dijela današnjeg SAD-a.

Brzina udara bila je oko 19 kilometara u sekundi, što znači da su dinosaurusi na udaljenosti od 1609 kilometara ostali sprženi na mjestu nekoliko sekundi nakon udara koji je momentalno izbio nekoliko milijardi tona sumpora u atmosferu. Dinosaurusi nisu bili jedina vrsta koja je izumrla nakon udara Chicxuluba.

Žrtve kataklizme bili su i leteći pterosaurusi kao i oko 75 posto života na planeti. Masovno izumiranje je, uprkos već masivnoj šteti, bilo posljedica onoga što se desilo sa atmosferom.

Prema Gulickovom timu udar je u paru pretvorio kamenje bogato sumporom, stvorivši oblake sumpora koji je blokirao sunčevu svjetlost i uzrokovao hlađenje cijele planete. Naučnici su do ovog zaključka došli zahvaljujući uzorcima koji u sebi imaju tragove pješčenjaka i granita te zabrinjavajući manjak sumporom bogatog kamenja inače prisutnog na tom području. 

Nakon proračuna tim je zaključio da je asteroid uzrokovao ispuštanje oko 325 miliona tona sumpornog dima u atmosferu. Poređenja radi, erupcija Krakatoe iz 1883. stvorila je četvrtinu spomenute količine sumpora te je uzrokovala globalni pad temperature od oko 2 celzijeva stepena u trajanju od pet godina, što znači da je temperaturni uticaj udara asteroida prije 66 miliona godina bio puno dugotrajniji.

Izvor: Nezavisne novine