Zanimljivosti

Kako se obogatio Džordž Soroš: Život milijardera prepun kontroverzi

Teoretičari zavjera optužuju Džordža Soroša za pomaganje nacistima, da je htio Budimpeštu da napuni izbjeglicama, započne građanski rat u SAD...

Ali to su samo neke od optužbi vezanih uz njegov lik i djelo.

I dok se postavljaju pitanja o istinosti takvih i sličnih priča, činjenica je da se zapravo jako malo toga zna od 88-godišnjem milijarderu.

Soroš je nekada bio najveći hedž fond, Quantum. Nakon što ga je svojim sinovima ostavio 2011. godine, fokusirao se na svoj lični cilj – kreiranja otvorenijeg društva kroz podržavanje određenih, različitih progresivnih političara.

Soroš je rođen kao Đerđ Švarc u jevrejskoj porodici u Budimpešti 12. avgusta 1930. godine.

Kasnije su svoje prezime promijenili u Soroš. Koristeći lažne lične karte preživjeli su nacističku okupaciju, a Soroš i njegova porodica ostali su u Budimpešti tokom okupacije nacista 1944. do 1945. godine, piše Business Insider, a prenosi Express.hr.

"Umjesto da se pomirimo s našom sudbinom, odupirali smo se toj zloj sili koja je bila puno snažnija od nas. Ne samo da smo preživjeli, već smo uspjeli da pomognemo i drugima", kaže on.

Pobjegli u London

Mađarsku su ipak napustili 1947. godine, pobjegavši u London kad su u zemlju ušli Rusi. Tamo je radio kao konobar u noćnom klubu i nosač na željeznici.

Upisao se na London School of Economics koju je završio 1954. godine.

Dvije godine nakon toga se preselio u Njujork, i dobio posao na berzi radeći za F. M. Mayer. Najveći hedž fond na svijetu bio je u njegovim rukama – Fond Quantum osnovao je 1973. godine, a kasnije je to postao najveći hedž fond na svijetu.

I ubrzo je postao milijarder, težak 8,3 milijarde dolara.

Finansijski uspeh = nezavisnost

"Moj uspjeh na finansijskom tržištu dao mi je veliki nivo nezavisnosti, više nego kod drugih ljudi", kaže.

Godine 2011. postao je penzioner i kontrolu predao u ruke svojim sinovima.

Vratio je milijardu investitorima i osnovao porodičnu kancelariju kako bi upravljao s porodičnim bogatstvom i prihodima u fondaciji.

Bogatstvo u nekretninama

Tri puta je bio u braku, prvi put oženjen za Analiz Vitčak od 1960. do 1983. godine, zatim za istoričarku Suzan Veber od 1983. do 2005. godine.

Sa svojom sadašnjom suprugom Tamiko Bolton, venčao se 2013.godine. Ima petoro djece.

Vlasnik kuće s dva stana na Menhentu

Porodica ima nekoliko kuća, uključujući i imanje u Sautemptonu, gdje je milijarder organizovao proslavu svog 80 rođendana 2010. godine.

Imao je i stan na Menhetnu, dok je bio u braku sa svojom bivšim suprugom Suzan Veber.

Vlasnik je kuće sa dva stana na Menhetnu, na 5. aveniji, s pogledom na Central Park. Takođe je vlasnik i stambenog kompleksa u Katonah, država Njujork.

Pokušaj ubistva poslatom bombom

U njegov dom poslata je bomba 23. oktobra 2018. godine, kao i u domove Hilari Klinton, bivšeg predsjednika Baraka Obame, bivšeg glavnog tužioca Erika Holdera, kongresmenke Maksine Voters i Džejmesa Klapera.

Bombe su detonirane i niko nije povređen.

Često ga kritikuju konzervativci zbog velike saradnje i podrške liberalnim političarima u SAD, Mađarskoj, Rusiji itd.

Sam za sebe kaže da je Jevrej agnostik.

Veći dio kritika na račun Soroša koje mu stižu iz medija i od političkih ljudi je antisemitski. Orban je pokušao da ga ućutka kroz zakon "Stop Soros".

Orban donio zakon Stop Soros

Bio je na reklamnim oglasima koje je sponzorisala desničarska mađarska vlada koja ga je optužila da je radio na dovođenju muslimanskih migranata u Mađarsku.

Premijer Viktor Orban zalagao se za zakon "Stop Soros" koji je bio namijenjen ućutkivanju njegovih kritičara, uključujući Soroša.

U SAD-u ga optužuju teoretičari zavjera, tvrdeći da je pokušao da pokrene građanski rat i da je finansirao nasilje na protestima Unite the Right u Virdžiniji 2017. godine.

Često ga optužuju za saradnju sa nacistima tokom Holokausta. Komičarka Rozen Bar tu teoriju ponovila je na Twitteru 2018. godine u jednom od nizu tvitova zbog kojih joj je otkazana serija na ABC-u.

Soroš je odgovorio da mu takve optužbe jako smetaju, i nazvao ih totalnom izmišljotinom.

"Što je veća opasnost, to je veća prijetnja, i više osećam potrebu da se suprotstavim”, rekao je.

Njegove kombinacije na berzi predmet osuda

Nekada ga nazivaju "čovjekom koji je srušio britansku nacionalnu banku", nakon što je zaradio milijardu dolara kladeći se protiv britanske funte dok se strmoglavila 1992. godine u događaju zapisanom u istoriji Velike Britanije kao "crna srijeda".

"Svjestan sam da su protiv ideja za koje se ja zalažem", rekao je govoreći o svojim protivnicima, koji mu daju snagu i ‘goriva’ da se bori za ono u što vjeruje.

Milijarder troši jako puno sredstva u ono u što vjeruje, uključujući i politiku.

Potrošio je najmanje 25 miliona dolara na mobilizaciju glasača kako bi pomogao Hilari Klinton i ostalim demokratama tokom izbora 2016. godine.

Njen poraz ga je iznenadio.

Hilari izgubila jer je gledala s visine

"Čini se da sam živio u svom balonu", rekao je i dodao:

"Izgubila je jer je bila poput učiteljice i s visine govorila ljudima, umjesto da ih je slušala".

Neuspješno je podržavao nekoliko kandidata tokom izbora na polovini mandata američkog predsjednika 2018. godine.

Trampa nazvao nacistom

Trampa je nazvao nacistom koji smatra da je sva moć u njegovim rukama.

Bili su prijatelji decenijama, prije nego je došao u Bijelu kuću.

Vrijeme su provodili u kući zajedničkog prijatelja.

"Nisam znao da ima političkih ambicija, ali ne sviđa mi se njegovo poslovno ponašanje", rekao je.

Nije javno najavio koga će podržavati na izborima 2020. godine, ali je rekao koga sigurno neće - njujoršku senatorku Kirsten Gilibrand. 

Protivio se američkoj invaziji na Irak 2003.

Nije uvijek bio liberal, podržavao je republičke kandidate sve do invazije na Irak 2003. godine.

Političarima ne daje novac samo tako.

Osnivač je i predsjednik Fondacije Otvoreno društvo (Open Society Foundations) i finansijskim sredstvima pomaže rad nevladinih organizacija, onih koje se zalažu za obrazovanje, ljudska prava, i niz drugih projekata.

Filantropija je počela da ga zanima 1979. godine kada je osnovao stipendiju za Afroamerikance tokom aparthejda.

Kako je napisao na ličnoj veb stranici, donirao je više od 32 milijarde dolara toj fondaciji koju je nazvao po knjizi Karla Popera, Open Society and Its Enemies.

Poper piše kako društva uspijevaju samo kada su demokratska i štite ljudska prava.

Napadi na Soroša u Mađarskoj su toliko oštri da je najavio da će sjedište iz Budimpešte prebaciti u Berlin.

Srednjeevropski univerzitet, kojeg je osnovao Soroš, planira da se preseli iz Budimpešte u Beč, upravo zbog tih tenzija.

"Teško mi je da razgovaram efikasno jer se sve može izvući iz konteksta i iskoristiti protiv mene", rekao je.

Putin ga izbacio iz zemlje

Iz Rusije je njegovu fondaciju 2017. godine izbacio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Tamo je pokrenuo niz programa, među kojima i onaj protiv mučenja.

"Miješa se u stvari širom svijeta. Ali State Department će vam reći da to nema veze s uplitanjem već da se on bavi svojim ličnim poslom", rekao je Putin.

Autor je i 14 knjiga na različite teme - od EU, do globalne finansijske krize.

"Ja sam filantrop. Neki možda misle da sam ljubavnik. Moja filozofija je jako jednostavna. Volim da zarađujem puno novca, da bi puno novca mogao i da dajem", rekao je pred 350 gostiju na proslavi svog 80. rođendana.

 

Izvor: B92
Twitter
Anketa

Da li će novi američki predsjednik Donald Tramp učiniti svijet boljim mjestom za život?

Rezultati ankete
Blog