Njihova šetnja je počela u Laolongtouu - ili glavi Starog Zmaja - u Šanajskom prolazu, gdje ono što se nekada smatralo najistočnijim dijelom Zida dostiže do Bohajskog mora. Odatle su krenuli prema zapadu, prema planinama provincije Hebei i ogromnoj kineskoj teritoriji koja se protezala dalje.

Šetnja od 17 mjeseci i 8.850 kilometara koja je imala za cilj da testira njihovu izdržljivost, odvela ih u knjige rekorda kao prve ljude koji su ikada hodali dužinom zida.

Bio je to put koji ne samo da je promijenio živote trojice prijatelja, već je i promijenio bogatstvo samog zida, pomažući mu da sačuva i i uzdigne se do poštovanog statusa koji danas drži.

"Bilo je to prvi put da su ljudi otišli na ekspediciju čitavog Velikog zida, ostavljajući prvi kompletni set otisaka stopala, “prisjeća se Dong, koji danas ima 62 godine.” To je bilo neprestano putovanje uzbrdo i nizbrdo.

"Vrućina preko ljeta, snijeg zimi i iscrpljujuće šetnje bili su izazovi, ali nisu bili nepremostivi. Samo smo hodali i hodali i pravili smo bilješke o onome što smo vidjeli."

Još u maju 1984. godine, Veliki zid je bio poznat izvan Kine, kao struktura koja bi mogla - kako legenda kaže - biti viđena iz svemira. U to vrijeme, međutim, možda je više bilo poznato o površini Mjeseca nego o konturama zida.

Rad na njemu počeo je prije više od 2.500 godina, a potiče iz Kineskog proljećnog i jesenjeg perioda od oko 770. pne do 476. pne. Različiti dijelovi su dodavani u narednim razdobljima, dok su konkurentske dinastije i frakcije pokušavale izvršiti svoju kontrolu.

Rad je na kraju prestao u 17. vijeku. Zid danas dostiže dužinu preko 21.000 kilometara, probijajući se kroz 15 provincija.

I dok su određeni dijelovi dugo privlačili turiste, kako iz Kine, tako i izvan nje, mnogi dijelovi su skliznuli u nejasnoću, zapuštenost i ponekad zaborav.

Dong je sa 25 godina, radio kao stručni tehničar - i pjesnik - u svom rodnom gradu Qinhuangdao, blizu prolaza Shanhai, gdje je kasnije počeo svoju odiseju.

"Popeo sam se na energetske tornjeve, često pored Velikog zida", prisjeća se on. "Polako sam se zainteresovao za Veliki zid. Ko ga je izgradio? Kada je izgrađen? Zašto je sagrađen?" Imao sam sva ova pitanja, ali nije bilo mnogo knjiga o kojima ste mogli čitati - čak ni vlada nije imala takav zapis.

Uskoro je interes Donga formulisan u plan. I nakon dvije godine priprema, on i njegova dva prijatelja krenuli su na epski put koji su smatrali da će trajati tri godine.

Dong, Wu i Zhang su odlučili da se usredsrede samo na 8.851,8 kilometara dugu Veliku stijenu koja je obnovljena i izgrađena za vrijeme dinastije Ming - prije otprilike 600 godina. To je najočuvaniji dio i dio koji se najčešće spominje kada danas govorimo o Velikom zidu.

"Naše planinarske odjeće bile su vojne uniforme koje su obezbjeđivale trupe stacionirane u svakom području", sjeća se Dong. "Naši ruksaci su donirani od strane Kineskog udruženja planinara - koji su korišćeni tokom njihove ekspedicije na Mount Everest. Mi smo smatrani dobro opremljenima u tim danima."

Umjesto navođenja karte, oni su jednostavno slijedili zid i zabilježili vlastiti put na papiru, kao i svoja zapažanja o stanju zida. Noću su obično spavali u zidinama i tvrđavama koje su bile fizički odvojene od glavne građevine, tako da su i njih mogli dokumentovati.

Nakon završetka putovanja, ekspedicioni tim je proveo sljedeće dvije godine konsolidujući i objavljujući svoja iskustva u knjizi pod nazivom "Ekspedicija Velikog zida dinastije Ming".

Ali ono što su u početku mislili da će biti kraj njihove opsesije Velikim zidom, bio je tek početak, jer su posljedice njihovog putovanja bile mnogo dalje od očekivanog.

Dok su pričali priče o svojim avanturama, trojci prijatelja je postalo jasno da su ostavili trajne utiske o tome koliko je zid propao.

Toliko da su upozorili i samu vlast, ali vlast nije ništa preduzela, što je kako Dong priča izazvalo u njemu veliku bol.

Dongova briga nije bez opravdanja, jer se zid i dalje suočava sa prijetnjama. U 2014. godini, Great Wall Society, koji je osnovao Dong i čiji je potpredsjednik, izvijestio je da je samo 8,2% strukture Velikog zida u dobrom stanju.

"Samo pomislite kako je bilo naporno za nas da hodamo Velikim zidom, a kamoli kako je to bilo izgraditi."

Dong je posvetio više od pola svog života proučavanju i očuvanju Velikog zida. Danas je poznat kao "Sin Velikog zida", sa reputacijom vodećeg autoriteta. Kada su američki predsjednici George W. Bush i Bill Clinton posjetili zid, on je bio njihov imenovani stručni vodič

Rad na očuvanju Velikog zida počeo je ozbiljnije 1987. godine - tri godine nakon Dong-ovog izleta - kada ga je UNESCO uvrstio u popis svjetske baštine. Od tada, Kina je sprovela niz mjera za zaštitu svjetski poznate atrakcije.

U Pekingu će se ove godine otvoriti prvi kineski centar za restauraciju Velikog zida. U međuvremenu, novi tim od 463 mještana nedavno je angažovano da djeluje kao čuvar Velikog zida.

"Veliki zid je definitivno živ. To nije samo hladan, kameni zid. Kada stavite dlan na zid, držite se za ruke sa bezbrojnim precima", kaže Dong.

Izvor: cnn