Najveće svjetsko istraživanje o imunizaciji pokazuje da ljudi u nekim dijelovima svijeta nemaju povjerenja u vakcine.

Nezavisna humanitarna organizacija Velkam Trast predstavila je analizu koja uključuje odgovore više od 140.000 ljudi u 140 zemalja.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je nepovjerenje u vakcine među prvih deset prijetnji javnom zdravlju.

Velkam Global Monitor sproveo je istraživanja u 142 zemlje. Teme istraživanja su: povjerenje u nauku, naučnike i zdravstvene informacije; nivoi razumijevanja i interesovanja za nauku i zdravlje; i stavovi prema vakcinama.

Svjetsko istraživanje pokazalo je da veliki broj ljudi misli da vakcine ne mogu da im pomognu.

Kada su upitani da li je bezbjedno koristiti vakcine:

79% (osam od deset) odgovorilo je „djelimično se slažem" ili „u potpunosti se slažem"

7% je odgovorilo „djelimično se ne slažem" ili „u potpunosti se ne slažem"

14% se niti slaže niti ne slaže ili „ne zna"

Kada su upitani da li vjeruju u to da vakcine mogu da pomognu:

84% se u potpunosti ili djelimično slaže

5% se u potpunosti ili djelimično ne slaže

12% se niti slaže, niti ne slaže ili „ne zna"

Zašto je to važno?

Postoji veliki broj naučnih dokaza da je vakcinacija najbolja odbrana od smrtonosnih i iscrpljujućih infekcija, kao što su male boginje.

Vakcine štite milijarde ljudi širom svijeta. Bolesti poput velikih boginja su u potpunosti iskorjenjene, dok je zbog vakcinacije i dječija paraliza skoro nestala.

Međutim, neke druge teške bolesti, poput malih boginja, opet se pojavljaju i stručnjaci kažu da su ljudi koji izbjegavaju vakcine oni koji se plaše i oni koji vjeruju u dezinformacije.

Dr En Lindstrand, stručnjakinja za imunizaciju u SZO rekla je da je trenutna situacija veoma ozbiljna.

„Nezadovoljstvo vakcinama dovodi do ometanja svjetskog napretka u kontroli bolesti koje mogu da se spriječe ovom metodom", kaže Lindstrand i dodaje da je novo pojavljivanje ovih bolesti neprihvatljivo.

Male boginje su se vratile

U zemljama u kojima je ova bolest bila blizu iskorjenjenja, došlo je do velikih epidemija.

Istraživanje pokazuje porast ovih bolesti u skoro svim dijelovima svijeta, sa 30 odsto više slučajeva u 2017. nego u 2016. godini.

Odluka da se vakcinacija ne obavi iz bilo kog razloga predstavlja rizik za druge.

Ako se dovoljno ljudi vakciniše, spriječava se širenje bolesti - nešto što stručnjaci nazivaju „kolektivni imunitet".

Imran Kan iz Velkam Trasta je rekao da su oni zaista zabrinuti zbog broja oboljelih od malih boginja i da ukoliko 95 odsto ljudi nije vakcinisano, postoji mogućnost od ponovnog širenja bolesti.

Zašto postoji nepovjerenje?

Zemlje u kojima ljudi imaju najveća primanja povjerenja u bezbjednost vakcina je najmanje.

U Francuskoj, jednoj od evropskih zemalja u kojima se pojavila epidemija malih boginja, tri od pet ispitanika kaže da vakcine nisu bezbjedne.

Francuzi ne vjeruju u to da su vakcine efikasne (19%), ali ne vjeruju ni u to da su važne za djecu (10%).

Francuska vlada je dodala još osam obaveznih vakcina, uz tri koje djeca u ovoj zemlji već dobijaju.

U susjednoj Italiji 76 odsto ispitanika se slaže da su vakcine bezbjedne. U Italiji je nedavno donijet zakon po kojem nevakcinisana djeca ne mogu da idu u školu, a za njihove roditelje je predviđena kazna.

Velika Britanija tek treba da napravi takve korake, ali ministar zdravlja Met Henkok kaže da se planira uvođenje obavezne vakcinacije, ukoliko to bude potrebno.

U Americi se ove godine takođe razvila epidemija malih boginja i bila je najveća u posljednjih nekoliko decenija. Tada se zarazilo 980 ljudi u 26 saveznih država.

U Sjevernoj Americi i južnoj i sjevernoj Evropi, nešto više od 70% ljudi se slaže da su vakcine bezbjedne.

Ovaj procenat je u Zapadnoj Evropi čak 59%, a u istočnoj Evropi 50%.

U Ukrajini, koja je prijavila najveći broj slučajeva oboljelih od malih boginja u Evropi prošle godine (ukupno 53.218) - samo 50% ljudi se slaže da su vakcine efikasne.

U Bjelorusiji je 46%, u Moldaviji 49%, a u Rusiji 62%.

Uspješne priče

Većina ljudi u područjima sa nižim prihodima slaže se da su vakcine bezbjedne. Najveći broj je u južnoj Aziji, gdje se sa ovim stavom slaže 95% ljudi, a odmah za njom je istočna Afrika sa 92%.

Bangladeš i Ruanda su postigli veoma visoke stope imunizacije uprkos mnogim teškoćama da vakcine fizički stignu do ljudi.

Ruanda je postala prva zemlja na svijetu koja je pružila mladim ženama mogućnost da se vakcinišu protiv HPV virusa.

Zašto su ljudi skeptični?

U anketi, ispitanici koji su rekli da najviše povjerenja imaju u naučnike, doktore i medicinske sestre, naveli su da je vakcina važna i bezbjedna za korišćenje.

Izveštaj Velkam organizacije ne pokazuje zašto je povjerenje u vakcine tako nisko, ali se vjeruje da je mnogo faktora uticalo na to.

Neki misle da ako ta bolest nije česta, od nje nema opasnosti, pa samim tim za nju nije potrebna vakcina.

Svi ljekovi, uključujući vakcine, mogu imati nuspojave. Ali vakcine se temeljno testiraju da bi se provjerilo da li su bezbjedne i efikasne za ljude.

Na internetu se mogu pročitati različita mišljenja na ovu temu, a mnoga od njih nisu potkrijepljena provjernim činjenicama.

U Japanu postoji zabrinutost oko vakcine protiv HPV-a, zbog tvrdnji da izaziva neurološke probleme, a stručnjaci smatraju da će to dovesti do potpunog nepovjerenja u imunizaciju.

Slično tome, u Francuskoj je bilo kontroverzi oko vakcine protiv pandemijskog gripa, jer su brzo napravljene i vlada ih je kupila u velikim količinama.

Jedna od najvažnijih intervencija u cilju suzbijanja sumnji oko vakcina je obučavanje zdravstvenih radnika i njihova mogućnost da odgovore na sva pitanja koja muče roditelje i sve one koji treba da se vakcinišu.

Koliko u BiH ljudi vjeruju u vakcine?

U Bosni i Hercegovini 70% ispitanika se slaže da su vakcine bezbjedne, 8% se ne slaže, 19% se niti slaže niti ne slaže, a njih 2% nema stav o vakcinama.

Njih 76% vjeruje u efikasnost vakcina, a 85% smatra da je veoma važno da se djeca vakcinišu.

92% ispitanika kažu da su im djeca vakcinisana od jedne ili više bolesti.

Izvor: bbc