I pored svega toga, možda najbolja ilustracija raspada SSSR-a je bila njegova plata: kada je uzletio - 600 rubalja su predstavljale jedno od boljih primanja u državi. A kada se vratio, ta suma nije bila ni pola mјesečne zarade jednog vozača autobusa.

Inženjer Sergej Konstantinovič Krikaljov, koji se odmah poslije studija zaposlio u ruskom konglomeratu Energija, već 1985. godine, sa samo 27 godina, ostvario je svoj san i, prošavši sve testove, postao kosmonaut.

U svoju prvu misiju na svemirsku stanicu Mir, prvi stalni objekat u Svemiru napravljen ljudskom rukom, i ponos sovjetskog svemirskog programa, poletio je 1988. godine. Poslije 151 dana, vratio se na Zemlju.

Počeo je da se priprema za svoju drugu misiju. Bilo je planirao da u njoj ostane duže, pošto je kao inženjer trebalo da se pozabavi održavanjem stanice i instaliranjem novih instrumenata.

Prvobitno je bilo planirano da se vrati posle dva mjeseca, ali je on pristao da ostane do oktobra. U julu 1991. je trebalo da dođe novi inženjer, ali zbog nedostatka sredstava broj letova je bio smanjen.

KGB i tvrdolinijaši iz partijskog i vojnog vrha u avgustu su pokušali puč protiv posljednjeg predsednika SSSR-a Mihaila Gorbačova.

"Za nas kosmonaute to je bilo sasvim neočekivano. Nismo shvatali što se događa. U razgovorima smo pokušavali da predvidimo kako će to uticati na naše osvajanje svemira", prisjećao se kasnije Krikaljov.

Rečeno mu je da nema novca za njegov povratak. Mjesec dana kasnije država je ponovo od njega zatražila da se "još malo zadrži u svemiru". To mu je, opet, ponovljeno i sljedećeg mjeseca.

"Oni su znali da to za mene i za moje zdravlje nije bilo lako. Ali država je bila u teškoj situaciji, i državni prioritet je bio da uštedi novac", govorio je Krikaljov u intervjuu za Discover Magazine.

On je mogao i sam da se vrati kući, bez bilo čije pomoći, pošto je na raspolaganju imao kapsulu "Raduga", namjenjenu za let u jednom smijeru. Ali njegov odlazak sa svemirske stanice "Mir" bi značio da se njen rad potpuno zaustavlja, jer drugog inženjera na stanici nije bilo. Ostali članovi posade su se vraćali na Zemlju, a samo Sergej kao jedini inženjer nije mogao da se vrati, piše Russia Beyond.

Sergej Krikaljov je sa 311 dana, odnosno 10 mjeseci provedenih u Svemiru, postavio svjetski rekord u dužini boravka van Zamlje. Tek kada je Njemačka platila 24 miliona dolara da bi njihov astronaut mogao da odleti u Svemir, Krikaljovu je odobreno da se vrati kući.

Dok je Krikaljov bio u svemiru, zemlja u kojoj se po povratku prizemljio prestala je da bude SSSR i postala dio nezavisne republike Kazahstan.

Iz kapsule Sojuza izvukli su čovjeka na čijoj uniformi su bila ispisana četiri slova SSSR i prišivena crvena sovjetska zastava.

"Živeo sam na teritoriji Rusije dok je ona bila u sastavu SSSR-a. Vratio sam se u Rusiju u sastavu Zajednice nezavisnih država", izjavio je on nekoliko dana po slijetanju na Zemlju.

Sergej Krikaljov je kasnije odlikovan ordenom Heroja Rusije. Nastavio je da leti u Svemir i posle dvije godine postao prvi ruski kosmonaut koji je poletio u američkom Spejs šatlu. Nekoliko godina kasnije postaće i prvi ruski kosmonaut koji će kročiti u novu Međunarodnu svemirsku stanicu.

Izvor: b92