Tehnologija
Hiljade ljudi u Švedskoj ugrađuje mikročipove pod kožu kao zamjenu za lične karte
Tehnologija nastavlja da se približava našim tijelima, od telefona u džepovima do pametnih satova na našim zglobovima. Sada se nekim ljudima uvlači pod kožu.
Tehnologija nastavlja da se približava našim tijelima, od telefona u džepovima do pametnih satova na našim zglobovima. Sada se nekim ljudima uvlači pod kožu.
U Švedskoj, državi poznatoj po tehnološkom napretku, hiljade ljudi ima ugrađene mikročipove u svoje ruke.
Čipovi su dizajnirani da ubrzaju dnevne rutine korisnika i pomognu da im život bude praktičniji - pristup njihovim domovima, kancelarijama i teretanama je jednako jednostavan kao i prinošenje ruke na digitalne čitače.
Takođe, mogu se koristiti za čuvanje informacija za kontakte u hitnim slučajevima, čuvanje profila na društvenim mrežama ili e-ulaznica za događaje i putovanja unutar Švedske.
Zagovornici malih čipova kažu da su sigurni i u velikoj mjeri zaštićeni od hakovanja, ali jedan naučnik izražava zabrinutost zbog privatnosti ličnih zdravstvenih podataka koji se mogu sačuvati na uređajima.
Veličine je zrna riže i čipovi se obično ubacuju u kožu neposredno iznad palca svakog korisnika, koristeći špric sličan onom koji se koristi za davanje vakcina. Procedura košta oko 180 dolara.
Mnogi Šveđani stoje u redu da dobiju mikročipove, te glavna kompanija za čipovanje u ovoj državi kaže da ne može ispratiti veliki broj zahtjeva.
Više od 4.000 Šveđana je prihvatilo ovu tehnologiju od jedne kompanije - Biohak International, koja dominira na tržištu. Kompaniju za čipovanje je prije pet godina pokrenuo Jowan Osterlund, bivši profesionalni „body piercer“.
Jowan Osterlund
Nakon što je proveo posljednje dvije godine radeći puno radno vrijeme na ovom projektu, trenutno razvija materijale za obuku kako bi mogao zaposliti švedske doktore i medicinske sestre da mu pomognu u preuzimanju nekih od njegovih velikih opterećenja.
"Posjedovati različite kartice i tokene koji potvrđuju vaš identitet na gomili različitih sistema jednostavno više nema smisla", kaže on. "Korišćenje čipa znači da se hiper-povezana okolina u kojoj živite svaki dan može pojednostaviti."
Devedesetih godina prošlog vijeka, švedska vlada je ulagala u pružanje brzih internet usluga svojim građanima i davala poreske olakšice kompanijama koje su svojim radnicima obezbjeđivale kućne računare. I poznata imena kao što su Skype i Spotify imaju švedske korjene.
Libberton, mikrobiolog koji sada radi u oblasti nauke komunikacija, naglašava da je njegova glavna briga kako čipovi mogu biti korišteni za razmjenu podataka o fizičkom zdravlju i tjelesnim funkcijama korisnika.
"Zato što je ugrađen u vaše tijelo, kada se više informacija vezanih za zdravlje počne koristiti i ugrađivati u čip samim tim i prenositi - mogao bi stvoriti dodatni segment narušavanja privatnosti o kojem se zaista moramo pobrinuti prije nego što čip uđe u široku upotrebu, " kaže Libberton.
Uprkos ovim zabrinutostima, trend ugrađivanja čipova ne jenjava.
Izvor: NPR