Najviše vrijednosti natrijuma pronađene su u domaćoj hrani (roštilj, pite...), a slično je kod slanih grickalica industrijske hrane.

"Građani moraju o tome da vode računa kako bi sačuvali zdravlje", upozorila je pomoćnica ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Amela Lolić.

Studija, koja je pripremljena u saradnji sa Kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, ukazuje na potrebu da se u pripremi tzv.ulične hrane (gotova ili hrana za ponijeti) ne dodaje previše soli tokom kuhanja i da se biraju zdraviji sastojci.

Rukovodilac Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti u Moskvi Žoao Breda ukazao je da se studija bavila uticajem domaćih prehrambenih navika na nezarazne bolesti kao što su dijabetes, kancer..., jer je hrana koju jedemo povezana s mnogim bolestima.

Upozorio je da so, koje dnevno ne bi trebalo da se unosi više od pet grama, podiže krvni pritisak.

Analizirani su proizvodi koji se prodaju na mjestima kao što su kiosci i tezge u Banjaluci te je ustanovljeno da u mnogim od njih postoji i isuviše velika koncentracija transmasnih kiselina.

"To su sastojci koji se mogu veoma lako eliminisati iz hrane i zamijeniti nečim drugim, jer su veoma štetni za organizam, pogotovo kada je riječ o srčanim oboljenjima", istakao je Breda novinarima.

Predstavnica Instituta za javno zdravstvo RS i koordinatorica projekta Dragana Stojisavljević kazala je da hrana, koje je bila predmet analize, nije zdravstveno nebezbjedna, ali sadrži transmasti u većoj koncentraciji nego što bi trebalo da se nađe u standardnoj porciji.

Iako studija, koja je urađena po metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije u okviru projekta "Hrana u gradovima - istočna Evropa i centralna Azija", odslikava pravo stanje u najvećem gradu RS kada je riječ o ovoj vrsti hrane, Stojisavljević je istakla da je situacija slična i u ostalim gradovima.

Izvor: Fena