U ranijoj analizi Istinomjera pod nazivom Koliko će još trajati formiranje vlasti u BiH? objavljenoj početkom januara 2019. godine osvrnuli smo se na specifične probleme koji su proces uspostave vlasti nakon Opštih izbora 2018. godine u velikoj mjeri otežavali.

U međuvremenu, nekoliko odluka nadležnih institucija i tijela, barem u ovom momentu je deblokiralo proces konstituisanja domova naroda, ali su stvari još daleko od konačnog rješenja.

Podsjećamo, Centralna izborna komisija (CIK) donijela je Uputsvo o izmjeni Uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u Bosni i Hercegovini na osnovu kojeg su izabrani delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, te je konstituirajuća sjednica ovog zakonodavnog tijela zakazana za 20.02.2019. godine.

Nakon što je SDA uputila Zahtjev za ocjenu ustavnosti Uputstva Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o načinu raspodjele mandata/popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, Usavni sud BiH se proglasio nenadležnim za ocjenu ustavnosti Uputstva CIK-a

Međutim, time još uvijek nije otklonjena dilema glede zakonitosti i ustavnosti CIK-ove odluke. U tom smislu podsjećamo da pravni ekspert i advokat Nedim Ademović zastupa Kanton Sarajevo i “Bh. blok” koji su se putem tužbenih zahtjeva obratili Sudu BiH u vezi s Upustvom CIK-a, te tražili njegovo poništenje:

"Meni su se obratili zvaničnici iz Kantona Sarajevo i predsjednici političkih stranaka iz Bh. bloka. Objasnili su mi svoje probleme. Smatrao sam da su u pravu kada su tvrdili da je CIK narušio njihova prava na političku participaciju u federalnim organima vlasti. Međutim, ja sam zauzeo stav da je Sud BiH nadležan za ta pitanja, a ne Ustavni sud BiH. Pokrenuo sam dva upravna spora protiv Uputstva, jer je CIK direktno oduzeo prava Kantonu Sarajevo, ali i uskratio politički potencijal političkim strankama, na koji su mogli objektivno računati po starim propisima. Očekujem da Sud BiH odluči meritorno o ovim tužbama i dâ svoj odgovor da li je CIK djelovao zakonito i ustavno. Te presude bi trebale podlijegati kontroli Ustavnog suda BiH, kao vanrednog sudskog tijela." Nedim Ademović, 04.02.2019.

Pored navedenog, još prije nego što je CIK donio pomenuto Uputstvo, potpredsjednik Vlade FBiH i ministar rada i socijalne politike, Vesko Drljača poslao je zahtjev “Ustavnom sudu FBiH za davanje mišljenja o tome da li je Dom naroda FBiH prema tumačenju Ustava dom kantona ili konstitutivnih naroda te da li se treba pri popuni Doma naroda FBiH i dalje primjenjivati Ustavom FBiH predviđen princip – popis iz 1991. i pravilo 111.”

Ovome treba dodadi i apelaciju Borjane Krišto kojom se pokušavaju osporiti odredbe Ustava Federacije BiH “koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakog naroda”.

Obzirom da se navedene sudske instance tek trebaju očitovati povodom pomenutih zahtjeva, jasno je da i dalje postoji mogućnost da bi CIK-ovo Uputsvo, a time čitav i proces uspostave Doma naroda Parlamenta FBiH u pravnom smislu mogao biti osporen.

Sa druge strane, određeni stavovi političkih partija i njihovih funkcionera i dalje ne ostavljaju prostor za optimizam da će u skoro vrijeme Vijeće ministara BiH te Vlada Federacije BiH biti imenovani.

Podsjećamo, još uvijek nema naznaka da će HDZ-a BiH odustati od stava “da će se bez izmjena Izbornog zakona BiH teško doći do izvršne vlasti u FBiH”. S tim u vezi, nakon posljednjeg sastanka sa Draganom Čovićem, Bakir Izetbegović je kazao “da ne vjeruje kako se za nekoliko mjeseci može izmijeniti Izborni zakon BiH te da niko nikoga ne treba uslovljavati”.

Osim toga, jasno izraženi stavovi članova Predsjedništva BiH, Željka Komišića i Šefika Džaferovića da “čim se usvoji Godišnji nacionalni program za NATO može se imenovati predsjedavajući Vijeća ministara BiH”, očekivano su naišli na neodobravanje njihovog kolege, Milorada Dodika:

"Ne vidim razloga da Predsjedništvo održi sastanak o bilo kom drugom pitanju dok ovo ne bude riješeno. Kada me ostala dva člana Predsjedništva obavijeste da su spremni da bude donesena odluka spreman sam za sjednicu. Do tada nema potrebe." Milorad Dodik, 12.01.2019

Stav SDA po ovom pitanju je na posljednjoj sjednici Glavnog odbora ove stranke potvrđen, što dodatno obavezuje njene funkcionere da ga se pridržavaju:

"Čvrsto smo opredijeljeni za formiranje stabilnih parlamentarnih većina na svim nivoima vlasti u BiH, koje će osigurati snažnu podršku vladama i provođenje reformi na putu prema NATO i evropskim  integracijama BiH. Budući partneri u vlasti moraju ispunjavati kriterij poštovanja ustavnih nadležnosti i vladavine prava što podrazumijeva i provođenje važećih zakona i donesenih odluka u vezi sa NATO integrisanjem BiH." GO SDA, 09.02.2019.

Kada je koalicijska kombinatorika u pitanju, sjednica Glavnog odbora SDP-a BiH održana 09.02.2019. godine doprinijela je tome da se određene nedoumice, barem za sada, otklone. Tako je SDP BiH potvrdio “istorijsko ne” Bh bloka zaključkom Glavnog odbora da “SDP BiH neće u koaliciju s etnonacionalnim strankama (SDA, HDZ, SNSD)”.

Ubrzo nakon toga, predsjednik SDA, Bakir Izetbegović najavio je razgovore SDA sa SBB-om, A-SDA i PDA u cilju realizacije uspostave novih većina.

Možemo na kraju zaključiti da je čitav proces imenovanja kako zakonodavne tako i izvršne vlasti na federalnom i državnom nivou još uvijek upitan.

U formalno-pravnom smislu, situacija će biti raščišćena tek nakon očitovanja Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto, Suda BiH po zahtjevu stranka “Bh bloka”, ali i mišljenja Ustavnog suda Federacije BiH po zahtjevu Veska Drljače.

U kontekstu politički suprotstavljenih stavova relevantnih političkih subjekata, situacija također nije obećavajuća.

Jer, da bi se, primjera radi, imenovao novi saziv Vlade FBiH, ili HDZ BiH ili pak njegovi potencijalni partneri sa sjedištem u Sarajevu morati će odustati od svojih zahtjeva i mišljenja po pitanju vremena i načina eventualnih izmjena Izbornog zakona BiH.

Slična situacija je i u pogledu imenovanja mandatara Vijeća ministara BiH. Da bi se mandatar imenovao, neko od ključnih aktera u donošenju odluka na ovom nivou morati će odstupiti od svojih više puta čvrsto iznesenih stavova.

Ko će, kada i da li će uopšte iko napustiti svoje dosadašnje pozicije po navedenim pitanjima, ostaje da se vidi.

Dosadašnja praksa je pokazala da je zainteresovanih za učešće u vlasti na svim nivoima više nego dovoljno, te je to i ovoga puta čini se najmanji problem.

Ono što i ovom prilikom ostaje primarna briga građana Bosne i Hercegovine su razlozi zbog kojih političke partije ulaze u vlast.

Da li će nove većine, kada budu uspostavljene, zaista raditi u opštem interesu, ili će svoje kapacitete podrediti nečem drugom, ostavićemo za analize koje će uslijediti nakon što se proces uspostave vlasti konačno privede kraju i nove većine počnu sa radom.

Izvor: Istinomjer.ba/Denis Čarkadžić