Bijela kuća je prvi put dobila telefon 1877. godine. Pedeset i dvije godine kasnije, neko je konačno pomislio da ga provede i do Ovalne kancelarije.

Predsjednik Rutherford B. Hayes je prvi dogovorio da se telefon instalira u Bijeloj kući, piše Stacy Conradt za Mental Floss. Tada je jedini alternativni oblik brze komunikacije bio telegram. Međutim, sve dok Herbert Hoover nije zatražio, odmah nakon preuzimanja dužnosti, da se provede linija do Ovalne kancelarije, kako bi soba koja je trebala biti centar moći imala svoj telefon, piše History.com.

Bio je to "veoma simboličan gest", piše istoričar Nathan Miller. "Raniji predsjednici su smatrali da je nedostojno govoriti iz Ovalne kancelarije telefonom." Rijetko su koristili telefon uopšte, rekao je on.

Hooverov telefon „je jasno stavio do znanja da novi predsjednik namjerava da preuzme komandu i kontrolu nad vladom; godine neodlučnog Coolidgea su završile ”, piše on. Komunikacijska moć je stavljena u ruke predsjednika na novi način - iako je vrijedno napomenuti da je on zavisio o izvornoj telefonskoj centrali Bijele kuće, kao što su to bili i naredni predsjednici.

Prethodno je koristio telefon u predvorju kancelarije. "Trebalo je vremena da se linija provede do Hooverovog radnog stola a predsjednik se požalio pomoćnicima kada njegov sin nije mogao dobiti telefon Ovalne kancelarije sa vanjske linije", piše na sajtu.

Od tada predsjednik ima svoj telefon. Međutim, predsjednik nije imao privatnu liniju do 1993. godine, kada se predsjednik Bill Clinton “požalio da bi bilo ko u Bijeloj kući mogao slušati njegove pozive tako što bi pozvao lokal i pritisnuo dugme”, piše The Week. Imao je pravo; njegovi privatni pozivi su se mogli pratiti.

Ali to nije bila neka vrsta zavjere, navodi se u tekstu Wireda iz 1994. godine. Nijedan predsjednik prije Clintona nikada nije zatražio privatnu liniju, napisao je novinar Brock N. Meeks. "Sve što je Clinton morao da uradi bilo je da zatraži privatnu liniju - on je to uradio – i ista je bila instalirana za sat vremena", napisao je.

Kao i svaka velika vladina institucija, Bijela kuća je oduvijek imala neujednačen odnos prema tadašnjoj tehnologiji. Istorijsko udruženje Bijele kuće navodi da nije imala gasnu rasvjetu sve do 1850.-ih, nakon mnogih Amerikanaca, dok je prva pisaća mašina stigla 1880. godine, deset godina nakon što je prva komercijalna pisaća mašina otišla u proizvodnju.

Izvor: smithsonianmag.com