Ovog puta biće još hladnije nego prije tri decenije, komentariše novinar DW Kristijan Tripe.

Ne može se zavidjeti Hajku Masu posljednjih sedmica. Njemački šef diplomatije bi da posreduje između Amerikanaca i Rusa i spase ono što se više spasiti ne može. Ugovor o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF) je mrtav. Taj ugovor od 1987. reguliše uništavanje i zabranu projektila kakve je najprije razvio Sovjetski Savez, a zatim i Sjedinjene Države.

Da je to oružje sa nuklearnim bojevim glavama ikada upotrebljeno, ozračeni pakao bi postala Evropa – a ne Sjedinjene Države do kojih rakete ne mogu ni da dobace, navodi se u tekstu.

Pitanje zabrane ovih projektila je za Evropu oduvek bilo biti ili ne biti. NATO je 1979. odgovorio takozvanom dvosmernom odlukom – strateškom pretnjom vlastodršcima u Kremlju: Ako ne uništite vaš SS-20, onda ćemo mi napraviti isto oružje.

Ta sirova logika je upalila. SSSR je pristao da sklopi INF-ugovor sa SAD. Pravno gledano su obije zemlje jednaki partneri u tom ugovoru. To je važno kako bi se razumijelo zašto je trenutno njemački ministar Mas na vetrometini. Ugovor je svojevremeno okončao decenije uništiteljskog naoružavanja i žustrih debata. A sada je ugovor na izdisaju. Ni diplomatski defibrilator ne može mu udahnuti novi život.

Rusija godinama krši ugovor razvojem nosača raketa kakve, kao pravna nasljednica Sovjetskog Saveza, nije smijela da pravi. SAD pod Donaldom Trampom nisu dugo čekale da najave otkazivanje ugovora. Na zahtjeve evropskih članica NATO sada je na snazi posljednji rok koji je dao Vašington: Rusija ima vremena do 2. februara da okonča sporne programe naoružavanja. U suprotnom će tada INF-ugovor biti i formalno otkazan.

„Rusija može da spasi ugovor”, govorio je Mas ruskom kolegi Sergeju Lavrovu. Ovaj je pak odvraćao da nema utisak da su SAD zbilja zainteresovane za dijalog. U prevodu – piši propalo.

Jer i Rusija, baš kao i Amerika, žele da se oslobode stega tog ugovora. Obe zemlje procijenjuju da strateški, a uskoro i vojno, naspram njih stoji nadolazeća supersila Kina. Peking međutim ne podleže nikakvom režimu kontrole raketnih sistema srednjeg dometa.

Ne može se zavidjeti Hajku Masu posljednjih sedmica. Njemački šef diplomatije bi da posreduje između Amerikanaca i Rusa i spase ono što se više spasiti ne može. Ugovor o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF) je mrtav. Taj ugovor od 1987. reguliše uništavanje i zabranu projektila kakve je najprije razvio Sovjetski Savez, a zatim i Sjedinjene Države.

Da je to oružje sa nuklearnim bojevim glavama ikada upotrebljeno, ozračeni pakao bi postala Evropa – a ne Sjedinjene Države do kojih rakete ne mogu ni da dobace.

Pitanje zabrane ovih projektila je za Evropu oduvijek bilo biti ili ne biti. NATO je 1979. odgovorio takozvanom dvosmjernom odlukom – strateškom pretnjom vlastodršcima u Kremlju: Ako ne uništite vaš SS-20, onda ćemo mi napraviti isto oružje.

Ta sirova logika je upalila. SSSR je pristao da sklopi INF-ugovor sa SAD. Pravno gledano su obije zemlje jednaki partneri u tom ugovoru. To je važno kako bi se razumijelo zašto je trenutno nemački ministar Mas na vjetrometini. Ugovor je svojevremeno okončao decenije uništiteljskog naoružavanja i žustrih debata. A sada je ugovor na izdisaju. Ni diplomatski defibrilator ne može mu udahnuti novi život.

Rusija godinama krši ugovor razvojem nosača raketa kakve, kao pravna nasljednica Sovjetskog Saveza, nije smijela da pravi. SAD pod Donaldom Trampom nisu dugo čekale da najave otkazivanje ugovora. Na zahtijeve evropskih članica NATO sada je na snazi posljednji rok koji je dao Vašington: Rusija ima vremena do 2. februara da okonča sporne programe naoružavanja. U suprotnom će tada INF-ugovor biti i formalno otkazan.

„Rusija može da spasi ugovor”, govorio je Mas ruskom kolegi Sergeju Lavrovu. Ovaj je pak odvraćao da nema utisak da su SAD zbilja zainteresovane za dijalog. U prevodu – piši propalo.

Jer i Rusija, baš kao i Amerika, žele da se oslobode stega tog ugovora. Obije zemlje procenjuju da strateški, a uskoro i vojno, naspram njih stoji nadolazeća supersila Kina. Peking međutim ne podleže nikakvom režimu kontrole raketnih sistema srednjeg dometa.

Izvor: DW