Zemlja je daleko više "življa" nego što se prije mislilo, prema studijama koje otkrivaju bogati ekosistem ispod "naših nogu", a koji je gotovo dvostruko veći od onog koji se nalazi u svim okeanima svijeta.

Uprkos ekstremnoj vrućini, bez svjetlosti, slaboj prehrani i intenzivnom pritisku, naučnici procjenjuju da ova podzemna biosfera obiluje između 15 i 23 milijarde tona mikroorganizama.

Istraživači u Deep Carbon Observatoriju tvrde da se raznolikost vrsta podzemlja može uporediti s Amazonom ili ostrvima Galapagos, ali za razliku od tih mijesta, okoliš je i dalje u velikoj mjeri netaknut, jer ljudi još nisu ispitali većinu podzemlja.

"To je kao pronalazak novog rezervoara života na Zemlji", rekao je Karen Lloyd, vanredni profesor na Univerzitetu u Tennesseeju u Knoxvilleu. "Stalno otkrivamo nove oblike života. Toliko je života unutar Zemlje, a ne iznad nje. "

Tim koji je radio na ovom istraživanju se sastoji od 1.200 naučnika iz 52 zemlje u disciplinama od geologije i mikrobiologije do hemije i fizike. 

Uzorci su uzeti iz bušotina dubokih 5 km dubine i podmorskih mjesta za bušenje radi izgradnje modela ekosistema.

Rezultati pokazuju da u podzemlju postoji 70% zemljinih bakterija, uključujući bodljikave Altiarchaeales koje žive u sumpornim izvorima i Geogemma barossii, jednostanični organizam pronađen kod hidrotermalnih otvora na dubini od 121C na dnu mora.

Jedan organizam pronađen 2,5 km ispod površine zakopan je milionima godina i ne može se oslanjati na energiju iz sunca. Umjesto toga, metanogen je pronašao način stvaranja metana u ovom niskom energetskom okruženju, koje se ne može koristiti za reprodukciju ili podjelu.

Lloyd je rekao: "Najčudnija stvar za mene jest da neki organizmi mogu postojati hiljadama godina. Oni su metabolički aktivni, s manje energije nego što smo mislili da je moguće podržati život. "

Rick Colwell, mikrobiološki ekolog na državnom Univerzitetu u Oregonu, izjavio je da su vremenske prilike podzemnog života potpuno različite. Neki mikroorganizmi žive stotinama godina, jedva se kreću, osim u pomacima na tektonskim pločama, potresima ili erupcijama.

Podzemne biosfere variraju zavisno o geologiji i geografiji. Procjenjuje se da njihova kombinovana veličina iznosi više od 2 milijarde kubnih kilometara, no to bi se u budućnosti moglo proširiti.

Istraživači su rekli da su njihova otkrića omogućila dva tehnička dostignuća: bušilice koje mogu prodrijeti dublje ispod Zemljine kore i poboljšanja u mikroskopima koji omogućuju otkrivanje života na minulim nivoima.

Naučnici su pokušavali pronaći nižu granicu iza koje život ne može postojati, ali što dublje kopaju više života nalaze. Postoji maksimalna temperatura - trenutno 122C - no istraživači vjeruju da će taj rekord biti razbijen ako nastave istraživati ​​i razvijati sofisticirane instrumente.

Ostaju misterije, uključujući i da li se život kolonira iz dubine prem gore ili od dolje prema površini, kako mikrobi reagiraju s hemijskim procesima i što bi to moglo otkriti o tome kako su se život i Zemlja razvili.

Naučnici kažu da neki pronalasci ulaze u područje filozofije i egzobiologije - koja proučava nastanak, evoluciju, rasprostranjenost i budućnost života (bioloških sistema) u svemiru.

Izvor: theguardian