"Više do 30 procenata ispitanika na istoku Njemačke je trenutno izrazilo netrpeljivi stav prema strancima", kazao je voditelj studije Oliver Deker iz Lajpciškog "Stručnog centra za desničarski ekstremizam i istraživanje demokratije" za DW. To je veoma, veoma veliki procenat, kazao je Deker. Na zapadu je oko 22 odsto ljudi izrazilo isti stav.

Više mržnje prema muslimanima, Sintima i Romima

Naučnici su utvrdili da nisu samo generalno porasle predrasude prema migrantima, već posebno prema muslimanima, Sintima i Romima. "Posebno se ispoljava agresija prema ovim posljednjim nabrojanim grupama", naglašava Deker. Skoro 60 odsto ispitanika se složilo sa tezom da Sinti i Romi naginju kriminalu - pet odsto više nego 2014. 

Studija je pokazala da je suzdržanost prema muslimanima u porastu. 44 odsto smatra da se muslimanima treba zabraniti useljavanje u Njemačku - 2014. je taj procenat bio 36,5. A više od 55,8 odsto, što znači više nego svaki drugi Nijemac je izjavio da se zbog broja muslimana u Njemačkoj ponekad osjeća strancem u rođenoj zemlji - 2014. je taj procenat bio 43. U skoro svim slučajevima su procenti na istoku zemlje veći nego na zapadu.

Suzdržani i prema Jevrejima

Nakon nekoliko antisemitskih ispada, na primjer u Berlinu, u Njemačkoj je mržnja prema Jevrejima snažnije zastupljena na naslovnicama. Svaki deseti Nijemac smatra da je uticaj Jevreja "i danas prevelik", skoro isto toliko ispitanika smatra da su Jevreji posebni i da imaju nešto što je svojstveno samo njima te "nam zbog toga ne odgovaraju". Autori studije sumnjaju da mnogo više Nijemaca ima antisemitske stavove, ali da to ne izgovara javno zbog toga što se na taj način dolazi pod veliku lupu društva.

Prema procjenama Olivera Dekera, mržnja prema strancima, muslimanima, Sintima i Romima nema direktne veze sa ovim grupama. Dobar ekonomski razvoj je u Njemačkoj proteklih godina i decenija iziskivao dosta odricanja. To je nagomilalo dosta bijesa i agresije. Za to je bio neophodan ventil, ali su ga ljudi kanalisali u formi mržnje prema strancima.

Posljedice po demokratski poredak

Ovo je razvoj koji bi mogao biti opasan po demokratiju u Njemačkoj, kaže Deker. Čak i ako 90 odsto ljudi smatra da je demokratija dobra - pod njom podrazumijevaju nešto drugo. "U velikom dijelu stanovništva prevladava mišljenje da je demokratija nešto kao diktatura većine."

Oni vjeruju da se prava pojedinca ili grupe mogu ukinuti, ako većina to smatra ispravnim. A ako za to bude bilo i parlamentarne većine, onda bi demokratskim putem - dakle preko izabranih poslanika - sama demokratija mogla biti ugrožena, smatra voditelj studije.

Desničari su u AfD-u pronašli formu izražavanja

Rezultati studije su takođe pokazali da osam odsto ispitanih smatra da je diktatura, pod određenim uslovima, bolja forma državnog uređenja. Još 11 odsto njih želi vođu koji bi "čvrstom rukom zemlju poveo ka blagostanju". Posebno visok procenat onih koji mrze strance (55) i koji su protiv demokratskog uređenja države (13,2) je među biračima AfD-a. Što znači da su "birači i biračice, sa očigledno potpuno desničarskim pogledom na svijet, u AfD-u pronašli svoj politički izraz". No, mržnja prema strancima je i među biračima CDU/CSU, SPD i FDP sa 20 procenata relativno visoka.

Deker pak ukazuje i na pozitivne rezultate studije. "Mogli bismo da kažemo da je 30 odsto građana decidno slobodnog i demokratskog stava." Ovo na prvu ne zvuči kao da je nešto mnogo, ali to su ipak ljudi koji su spremni da se zauzmu za demokratske vrijednosti i da prihvate pozicije drugih. Pri tom, činjenica da je jedan veliki dio Nijemaca ambivalentan prema demokratiji, ne znači da su automatski autoritarni. "Nažalost, s druge strane imamo 40 odsto ljudi koji bi podržali autoritarno društveno uređenje, i zbog toga danas imamo jasnu polarizaciju društva", zaključuje Deker.

Izvor: DeutscheWelle