Otkazivanja sjednica, jednostrani istupi, otvorena pisma ministara jednih drugima – sve ovo bio je sastavni dio rada u aktuelnom mandatu, koji bi, ako je suditi prema broju utvrđenih zakona, mogao ponijeti titulu najlošijeg.

Period promjena, reformi i ekonomskog razvoja, tako je Denis Zvizdić početkom 2015-te najavljivao djelovanje i danas aktuelnog saziva Savjeta ministara potvrđenog 31-og marta iste te godine. Na plimi obećanja svega i svačega – gradile su se sopstvene ocjene.

"Mi zaista spadamo u red zemalja u regionu Jugoistočne Evrope ili Balkana za koje možemo reći da predstavlja ili da ima lidersku poziciju", rekao je Zvizdić u aprilu ove godine.

Međutim, liderska pozicija u jednom od glavnih prioriteta – evropskom putu ostala je san. Iako na početku mandata deblokiran, na njegovom kraju opet je u zastoju. Skandal sa tajnim usvajanjem mehanizma koordinacije ostaje prošlost, ali reformska agenda i odgovori na evropska pitanja i dalje su nezavršena priča.

"Vlastima na državnom nivou trebalo je skoro 15 mjeseci da daju odgovore na cirka 3.000 pitanja EK, iako su sami sebi dali rok da će to uraditi za šest mjeseci, ali su ga nekoliko puta prolongirali, a odgovori na dodatnih 665 pitanja iz upitnika još uvijek nisu kreirani, još uvijek ne znamo kada će isti biti završeni, prevedeni i dostavljeni EK", rekao je Ivica Ćavar iz Centara civilnih inicijativa.

Posebno loš rezultat Zvizdićev Savjet ministara ostvario je kada je riječ o zakonskim prijedlozima. Za nepune četiri godine utvrđeno ih je svega 77, od kojih su čak 57 izmjene i dopune već postojećih. U parlamentu je prolaznu ocjenu dobilo manje od pola – 35.

"Potvrđeno je svega 77 različitih zakona, što je za cirka 27% manje od rezultata koje je Vijeće ministara ostvarilo u prethodnom mandatu i nekoliko puta lošiji rezultat od onog rezultata koji smo imali u pretprošlom sazivu", istakao je Ćavar.

Obraz su spasavali usvajanjem strategija. Međutim, ostaće upamćeni i po tome što je prošle godine, prvi put u istoriji Savjeta ministara njihov izvještaj o radu dobio crveni karton kod parlamentaraca koji su ih i izabrali.

"Mislim da su uradili dovoljno u odnosu na ono koliko su mogli, za razliku od njih, parlament je bio katastrofalan i u BiH i na nivou entiteta, jer nisu obavljali svoje zadatke, posebno u Federaciji gdje je bilo toliko blokada", kaže politička analitičarka Ivana Marić.

Prvobitna zamjena DF-a SBB-om, dvogodišnje nepostojanje parlamentarne većine, neuspjeli zahtjevi za smjenom, ignorisanje stavova Republike Srpske – sve je to obilježilo mandat i danas aktuelnog Savjeta ministara. Čiji će posljednji mjeseci, zašto ne reći, biti zapamćeni i po nesposobnosti odgovora na migrantsku krizu, zapošljavanju podobnih i međusobnim oštrim trvenjima na bošnjačko-hrvatskoj relaciji, ponajviše zbog Pelješkog mosta. Toliko o promjenama, reformama i razvoju.

Izvor: glassrpske