FRONTAL: Kako komentarišete trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini?

KOVAČEVIĆ: Politička situacija u Bosni i Hercegovini je u proteklo vrijeme pod utjecajem izborne atmosfere, gdje imate provejavanje dva suprotna politička gledišta: etničke politike sa jedne strane i politike građanske orijentacije sa druge strane, s tim da su etničke politike nositelji produciranja kontinuiranih tenzija, jer osim toga, vidno, nemaju šta drugo ponuditi biračima. U svojoj suštini, složenost političke situacije u Bosni i Hercegovini je posljedica jednog jako intrigantnog političkog sistema nastalog potpisivanjem Općeg okvirnog mirovnog sporazuma iz Dejtona, kojeg onda dio etno-nacionalnih političkih elita zloupotrebljava do krajnjih granica, nastojeći proizvesti ponovnu atmosferu straha kako bi na tim temeljima ostali vlast na različitim administrativnim nivoima. Kada tome pridodate da je Bosna i Hercegovina još uvijek u tranzicijskom procesu kojeg nije dovela do kraja, onda se je prva asocijacija da sve te tranzicijske zemlje imaju problem pojave nacionalizma kao alata za lakši ulazak u vlast, a gdje nasuprot toga trebaju postojati drugačiji politički akteri sa vizijom i idejom kako naredni mandat iskoristiti u korist građana ove zemlje, a ne za sticanje osobne koristi. To je problem u našoj zemlji, jer se stvara jedan fenomen, kojeg možemo nazvati političkim klijentelizmom, koji u normalnim zemljama ne bi bio moguć, ali ovdje jeste, što koriste etničke politike i njeni lideri, kroz obavezivanje svojih članova i glasača, kroz različite beneficije, recimo stranačkog zapošljavanja, pa time obezbijeđuju svojim političkim strankama konstantni početni glasački kapital, kojeg je teško pobijediti dobrom idejom ili dobrim izbornim programom. 

Ozbiljne politike u BiH zasjenjene opijatskom privlačnošću etničkih politika

Tako nešto su vidjeli i predstavnici američkog kongresa, u svojoj posjeti Bosni i Hercegovini prije par mjeseci, gdje je njihova poruka bila jasna – da Bosna i Hercegovina mora napustiti etničke politike, koje daju previše političke moći i utjecaja liderima etno-političkih stranaka, a na bazi čega oni crpe prostor za dodatno bogaćenje jer imaju uvijek izrazit početni glasački kapital stranačkih klijentelista. U takvom političkom ambijentu, teško je govoriti o bilo kakvoj ozbiljnoj politici, jer ovu etničku retoriku smatram prizemnim političkim izražajem koji ne nosi nove ideje, nego konstantno korištenje iste priče u krug, na koju izgleda povelik broj glasača nasjedne bez previše razmišljanja. Zato je situacija u ovoj zemlji jako loša, iz razloga što su ozbiljne politike i političke ideje zasjenjene opijatskom privlačnošću etničkih politika, koje ovu zemlju nisu niti milimetar bliže doveli prema euro-atlatnskim integracijama, iako oni žive u iluziji da jesu.

FRONTAL: Izjavili ste da je termin „konstitutivni“ narodi nametnut.

KOVAČEVIĆ: Nije to moja izjava, nego sam preuzeo citat iz presude Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu »Zornić« kojeg smatram jako važnim, ako ne i najvažnijim za vraćanje demokracije i njenih alata u ruke građana, kao nositelja suvereniteta ove zemlje, a koji u toj presudi kaže sljedeće:

Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“ (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir (ibid.). Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.

Dakle to nisu moje riječi, nego citiranje ove presude, a ona bi trebala značiti dvije stvari. Prva da je sadašnji sporni dio Ustava BiH, koji sadrži elemente sistematske diskriminacije, zapravo direktna posljedica brutalnoga sukoba, koji je obilježen genocidom i etničkim čišćenjem, što je veoma snažna konstatacija Europskog suda. Drugo, u daljem tekstu, kaže se da je bilo neophodno pristati na »konstitutivne narode« što bi onda u oblasti međunarodnog prava značilo da takve odredbe nemaju pravnu snagu ili, preciznije, one su donesene VI, CLAM , PRAECARTIO, odnosno u najboljoj volji, ali pod prisilom. Čim imate prisilu prilikom sklapanja međunarodnih sporazuma, onda po Bečkoj konvenciji o međunarodnim ugovorima, ti dijelovi ne mogu imati pravnu snagu. Vjerujem da to sadašnje političke elite ne znaju ili to tek sada doznavaju, što bi bilo dobro, ako će iz toga proizaći neka artikulirana politika, koja bi ovu zemlju vratila unutar europskih vrijednosti kako to propisuje europska pravna stečevina.

FRONTAL: Da li situacija sa Kosovom može imati uticaja i na Bosnu i Hercegovinu, odnosno Republiku Srpsku?

KOVAČEVIĆ: Ne može nikako iz dva razloga. Prvo, granice Bosne i Hercegovine utvrđene su odlukama Banditerove arbitraže komisije, o čemu sam govorio na svome blogu slavenkovacevic.blogspot.com i, drugo, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine je kasnije potvrđen potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, tako da su to nesuvisle priče onih političkih aktera, koji nemaju dovoljan kapacitet za bavljenje ozbiljnom politikom pa ispaljuju ćorke iz oblasti populizma, kako bi animirali dio glasačkog tijela prema sebi, tako što ga beskrupulozno hladno manipuliraju poluistinama i većim dijelom totalnim neistinama, prešućujući stvarno stanje u aktima tom istom »svom« biračkom tijelu.« Da je ovo normalna zemlja, a trebala bi jednom biti, takvi politički diletanti bi teško i do mjesne zajednice dobacili, jer bi tada glasači više vjerovali svojim očima i praznom stomaku, a ne nebuloznim pričama o etničkim tenzijama, od kojih niko koristi nema, osim njih trojice, četvorice koji dobranu hajruju od takve manipulatorske politike.

FRONTAL: Kakav se rezultat može očekivati na predstojećim izborima i kakva će po Vama biti izborna kampanja? Možemo li očekivati fer i demokratske izbore?

KOVAČEVIĆ: Nisam politički analitičar koji se bavi pogađanjem, ne igram igre na sreću niti me interesiraju kladionice, tako da tu vrstu zabavne prognostike ostavljam onima koji misle da time bivaju ozbiljni analitičari. Za mene bi najbolji ishod bila pobjeda demokracije na način da izlaznost na izborima bude maksimalna, pa ko u tim okolnostima pobjedi, onda je taj relevantan politički faktor. Ovako imate političke stranke koje čak na bazi male izlaznosti na izborima ostvaruju rezultate 15-20% što je premalo da bi one bile bilo kakav relevantan faktor i onda stavljaju građane u jedan podređen talački položaj gdje manjina upravlja našim životima u mandatnom periodu. 

Izborna kampanja se svodi na jednu rečenicu sa plakata

O tome kakva će biti izborna kampanja, mogu odgovoriti sa jednom riječju – dosadna. Razloge toga vidim u tome da ćemo opet biti predmetom ogromne pojave izbornih plakata, sa besmislenim političkim porukama, koje politički marketing nisu srele ni u putu, a na bazi kojih političke stranke, koje u najvećem broju nemaju izborne programe, nastoje animirati glasačko tijelo prema sebi. Pa zamislite samo na šta može ličiti izborna kampanja, kada je kompletan izborni program političkih stranaka strpan u jednu izjavnu rečenicu na izbornom plakatu i sad oni hoće da im mi vjerujemo da oni ovu zemlju znaju voditi naprijed i u euro-atlantske integracije. Kako ćemo onda provjeriti stepen ispunjenja tih izbornih obećanja iz te jedne besmislene izjavne rečenice sa izbornog plakata? Očito, nikako. Kada tome pridodamo obilje medijskih nastupa, u kojima će se oni baviti jedni drugima, a ne konkretnim programima u korist građana, onda je takva izborna kampanja nižeg kvalitetnoga nivoa, nema nikakvu atraktivnost i svodi se na tu jednu rečenicu sa izbornog plakata, gdje imam osjećaj da se političke stranke takmiče u tome ko će smisliti što besmisleniju plakatnu poruku. Onda vam glasači izađu i glasaju za glave sa plakata, a ne za izborne programe, pa kad ih pitate nakon par mjeseci poslije izbora – da li znate šta su vam političke stranke obećale, oni vam kažu da nemaju pojma o tome, a onda se postavi pitanje, zašto se onda darovao glas bilo kome, ako ne znaš šta ti nudi za naredni mandatni period. Dobijete odgovor tipa, da glasači to ne znaju ali eto otišao je da glasa za »svoje« i da ga više od toga ništa ne zanima. 

Hoće li ovo biti fer i demokratski izbori? 

Neće ni jedno ni drugo. Neće biti fer jer se teško može u to povjerovati kada imate više registriranih birača od živih stanovnika po biračkim mjestima, gdje onda političke stranke kroz delegiranje svojih članova biračkih odbora, koji prvi prebrojavaju glasove, svaku pomisao na demokraciju dovodi u veliko pitanje.

FRONTAL: „Više vole građani biti gladni i praznog stomaka, ali sa psihološkim zadovoljstvom da je dao glas svojima“. Hoće li i ovaj put presuditi etnički osjećaj na izborima ili ipak politički program stranaka?

KOVAČEVIĆ: U tranzicijskoj zemlji, gdje živi ogroman broj birača na liniji ili ispod linije siromaštva, onda je jedino što njima i njihovim praznim stomacima može ponuditi ova banalna politička scena jeste – etnička politika, na koju građani već 25 godina jako uspješno nasjedaju. Kad bi redovno počeli smjenjivati svaku vlast koja ih drži na toj liniji siromaštva, uvjeravam vas bi se političke stranke potpuno drugačije ponašale. Kako uvjeriti jednog prosječnog glasača, koji živi u zabludi da je on konstitutivan, što on zapravo ne zna šta znači, ali zna jako dobro prebrojati Bošnjake, Srbe i Hrvate i priklanjati se »svome stadu« makar nemao šta jesti. Takvi su jako pogodna manipulativna masa za etno-političke stranke.

FRONTAL: Šta mislite šta će se promijeniti u Bosni i Hercegovini nakon izbora 2018. godine?

KOVAČEVIĆ: Ako bude izlaznost veća od 65% vrlo će izvjesno biti promijenjena ova sadašnja vlast. Ako izlaznost bude između 50% i 55% sve ostaje isto, s tim da će Dodik i Čović ubaciti u višu brzinu na svome udruženom poduhvatu podjele Bosne i Hercegovine. 

FRONTAL: Otići ili ostati u Bosni i Hercegovini?

KOVAČEVIĆ: Mislim da vam nisam dobar sagovornik za to pitanje, jer i ja razmišljam da odem iz ove zemlje u kojoj se ne cijeni znanje i sposobnost, već samo politički klijentelizam. U takvom ambijentu, gdje je znanje svjesno zanemarivano i potiskivano, nema se šta tražiti. Jer, zamislite, da obrazovani i pametni ljudi vode ovu zemlju, kako bi onda pojedini mogli prodavati maglu koja se zove – etnička politika, pa svaki put napraviti izborni uspjeh na tome. Zato potpuno razumijem sve mlade ljude, koji ovdje ne vide perspektivu, pa čak i one u srednjim godinama, jer je njima odavno dosta ovih neozbiljnih političkih djelatnika, čiji je krajnji domet prebrojavanje krvnih zrnaca, što se kasnije pretvara u političke stavove. Čak, ovdje u Sarajevu, ne osjećam više da se znanje cijeni, nego je sve svedeno na političku podobnost etničkog karaktera i blizinu stranačkom šefu, što je sve zajedno jedno sistematično zanemarivanje znanja i potencijala kod onih ljudi koji ih imaju. Sve manje imam želju živjeti u takvom ambijentu konstantnog ponižavanja od strane nerealiziranih osoba iz političkih elita, koji se plaše dati priliku nekom drugom, ko ipak malo više zna od njih. Razmisliću još o tome, a mladim ljudima bih poslao jasnu poruku – izađite na izbore i smijenite ih sve koji vas ponižavaju, ne daju vam posao, ne daju vam šansu, osim da im lijepite plakate na izborima. Pošaljimo zajedno poruku kako je svako smjenjiv. Tek tada bi demokracija dobila novi sjaj.

Autor: Danka Savić