U trenutku kad se rat bližio kraju — mir u Evropi bio je potpisan još 8. maja 1945. godine — ovakav potez američke vojske niko nije očekivao.

Bacanje atomskih bombi na već poraženi Japan, smatra se najvećim ratnim zločinom u istoriji čovečanstva.

Poslije Hirošime, osnovni cilj američke vojske nije bio Nagasaki, već grad Kokura. Zbog oblačnog vremena prešlo se na „plan B“, a to je bio lučki grad Nagasaki. Bomba koja izbačena 9. avgusta 1945. godine u 11.02 časova po lokalnom vremenu imala je snagu od 22 kilotone TNT, i bila je još jača od one kojom je tri dana ranije bombardovana Hirošima. 

„Pečurka“ koja se podigla posle udara dostigla je visinu od 16 kilometara, a potom izazvala „crnu kišu“ radioaktivnih čestica. Ipak, planinski teren oko grada Nagasakija ublažio je razornu moć ove bombe, pa su broj žrtava i materijalna šteta bile manje nego u slučaju Hirošime.

Prema istorijskim podacima, bomba koju je bacio američki bombarder B-29 usmrtila je 75.000 ljudi, što neposredno prilikom udara, što kasnijih dana od opekotina i radijacije.

Procjenjuje se da je u oba nuklearna napada američkih vojnih snaga od posljedica eksplozije, povrijeda opekotina, i radijacije stradalo oko 300.000 ljudi.

Odavanje počasti poginulima

Zvono se oglasilo u Hirošimi na početku komemoracije povodom 73. godišnjice bacanja atomske bombe na taj grad, prvog takvog napada u istoriji čovječanstva.

Odavanju počasti poginulima prisustvovalo najmanje 50.000 ljudi, stanovnika Hirošime i predstavnika 58 država uključujući i američkog veleposlanika u Japanu Williama Hagertyja. Uz podsjećanje na žrtve, ponovljen je poziv da se eliminiše nuklearno oružje.

Gradonačelnik Hirošime upozorio na porast tenzija u svijetu

Gradonačelnik Kazumi Matsui je u obraćanju okupljenima upozorio na porast nacionalizma i tenzija u svijetu i pozvao japansku vladu da poduzme veće napore i pruži doprinos da svijet bude bez nuklearnog oružja.

"Ako čovječanstvo zaboravi povijest ili prekine da joj se suprotstavlja mogli bismo napraviti još jednu užasnu grešku. Upravo zato trebamo nastaviti da govorimo o Hirošimi", rekao je gradonačelnik Matsui.

Izrazio je žaljenje što se neke države pokazuju otvoreno nacionalističkim i moderniziraju svoj nuklearni arsenal ponovno oživljavajući tenzije koje su se smirile nakon Drugog svjetskog rata.

"Nuklearno odvraćanje i nuklearni kišobrani su sami po sebi nestabilni i izuzetno opasni pristupi koji teže zadržati međunarodni poredak samo izazivanjem straha u rivalskim državama", rekao je Matsui i pozvao svjetske vođe da pregovorima dođu do ukidanja nuklearnog oružja.

Izvor: sputnik/balkans.aljazeera