Američki kongresmen iz Teksasa Ted Po predao je premijerki Srbije Ani Brnabić pismo u kom traži da Srbija objavi tajna dokumenta vezana sa suđenje i pogubljenje Draže Mihailovića, komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini tokom Drugog svjetskog rata.

O tom pismu se oglasila i premijerka Brnabić.

"Pismo kongresmena Teda Poa u kojem traži da se objave dokumenta vezana za suđenja i pogubljenje Dragoslava Draže Mihailovića nije zvaničan zahtjev Vašingtona, ali je relevantno i na njega ćemo odgovoriti", rekla je premijerka Ana Brnabić.

Ona je rekla da ne vidi da taj zahtjev ima neku vremensku relevantnost.

"Pismo mi je uručio kongresmen Ted Po. To nije zvaničan zahtjev Vašingtona, nego pismo jednog kongresmena, kopredsedavjaućeg Srpskog kokusa, koji je mnogo uradio za dobre odnose SAD i Srbije", rekla je Brnabić.

"To pismo nam je relevatno. Odmah sam ga predala našoj ambasadi u SAD, da kao i sva relevantna zvanična pošiljka ide ka svim resornim ministrima i u skladu sa insitutcionalnim mehanizmima odgovorićemo na to pismo", dodala je.

Republikanski kongresmen Ted Po iz Teksasa u američkom Predstavničkom domu je od 2005. godine.

Od 2012. godine je predsjedavajući srpskim kokusom u Kongresu. Tokom karijere je bio sudija i tužilac, a poznat je po različitim inicijativama u korist srpske spoljne politike.

Tako je, recimo, kada se donosila odluka da se Srbija proglasi kandidatom za članstvo u EU, uz još trojicu kongresmena poslao pismo u Brisel i Vašington u znak podrške Srbiji.

Tokom jedne diskusije na sjednici Komiteta za spoljnu politiku američkog Kongresa, Po je pozvao Vašington da ozbiljno podrži istragu zločina koje su počinili pripadnici OVK na Kosovu.

Poznato je i da dobro poznaje srpsku istoriju i da je u više navrata u Kongresu o tome govorio.

Tako je 2014. godine održao govor u kom je Srbiju nazvao jednim od najvažnijih američkih saveznika.

"Amerikanci su uvijek morali da se bore za svoju slobodu. Tokom istorije imali smo saveznike u raznim krajevima svijeta koji su bili uz nas spremni da nam i mi smo bili spremni da pomognemo njima u zajedničkoj borbi za slobodu protiv tiranije.

Danas, želim da odam počast jednom od najvažnijih saveznika: narodu Srbije. Više od 130 godina imali smo bliske odnose sa srpskim narodom.

Naše prijateljstvo sa Srbima je zasnovano na zajedničkoj vjeri u demokratiju i slobodu. Tokom Prvog svjetskog rata i Drugog svjetskog rata, naše dvije države su zajedno bile na bojnom polju i našo narodi su zajedno lili krv", rekao je između ostalog Ted Po.

U daljem toku govora, Ted Po je pokazao

"Tokom Prvog svjetskog rata Austro-Ugarska je počela borbu protiv Srbije Julskim ultimatumom. Naravno, Ultimatim je namjerno bio zamišljen neprihvatljivo kako bi isprovocirao rat između dvije države. Uprkos tome što je bila deset puta manja od Austro-Ugarske, Sebija, nezavisna slobodarska država, odbila je da se povinuje agresoru. Kao istinski David protiv Goljiata, srpski narod se hrabro borio sa nama protiv Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu. Na kraju, 25 odsto srpske populacije je stradalo u ratu.

Uprkos žrtvama u Prvom svjetskom ratu, kada je počeo Drugi svjetski rat, oni su ponovo bili sa saveznicima. Veliki je broj slučajeva hrabrosti Srba u ratu, a mnogi od njih su bili nepoznati svijetu. Želim da pričam samo o jednom...", rekao je Po.

On je potom ispričao priču o misiji Halijard i spasavanju američkih pilota od strane snaga pod kontrolom Draže Mihailovića, a akciju je nazvao "najinspirativnijim slučajem hrabrosti i bratstva". Podsjetio je da su akciju vodili general Draža Mihailović i američki Srbin Džordž Vujnović i da je riječ o spasavanju američkih pilota koje su oborili nacistički avioni.

"Imao sam sreću da upoznam jednog od tih hrabrih ljudi. Srbin Džordž Dudić je među onima koji su rizikovali živote da bi se spasili oboreni američki piloti. Kada je gospodin Dudić sa porodicom došao u SAD, pošto je komunista Tito preuzeo vlast, potražio je mnoge od tih oborenih pilota i članova posade da se sretne sa njima još jednom. Ukupno, u Halijar misiji je sačuvano 512 američkih vazduhoplovaca. Nijedan američki život nije izgubljen, dok su mnogi Srbi stradali u spasavanju. Na nesreću, SAD su zauzele pogrešnu stranu poslije rata i podržale Tita, komunistu, a ne Mihailovića, da vodi Srbiju", rekao je između ostalog Ted Po.

U govoru koji je održao ove godine pred Kongresom, ponovio je priču o Halijard misiji, ali je na početku rekao da kao Teksašanin posebno osjeća vezu sa Srbijom.

"Kao Teksašanin osjećam veliko divljenje narodu Srbije", rekao je dodajući da Srbe i Teksašane navika da otvoreno govore šta misle čini prirodnim saveznicima.

"Zapravo, jedan od prvih ljudi koji je naselio Teksas bio je Srbin po imenu Đorđe Šagić, odnosno Džordž Fišer kako je bio poznat u SAD. Kada je došao u Teksas, Šagić je bio čuvar zakona u mom gradu Hjustonu. Ali, Srbija je doprinijela mnogo više pravdi nego što je gospodin Šagić ulice Hjustona činio bezbjednim", rekao je Po. U tom govoru je podržao ideju da Srbija do 2025. godine postane članica EU.

A ko je Džordž Fišer?

Inače, Džordž Fišer je jedan od „ranih vođa teksaške revolucije" i jedna od najznačajnih ličnosti u istoriji ove američke države. 

Fišer je rođen u porodici Šagić, 1795. godine u Stolnom Beogradu (Sekešfehervaru), starom prestonom mađarskom gradu. Na rođenju je dobio ime Đorđe.

Otac mu je umro dok je još bio dječak i nije mu ostavio ništa osim imena. A igrom sudbine, vrlo brzo je i bez tog imena ostao.

Đorđe Šagić je ispoštovao očevu posmrtnu želju i otišao na školovanje u Sremske Karlovce, kod mitropolita Stefana Stratimirovića. Kako nije bio stvoren za studentski život, tek što je osjetio punoljetstvo, 1813. godine, prešao je Savu i pridružio srpskim ustanicima u odbrani Beograda.

Poslije sloma Prvog srpskog ustanka, Đorđe je pristupio Slavonskoj legiji, jedinici sastavljenoj od vojnika iz Slavonije koju je austrijski car poslao da u njegovo ime ratuje po Italiji. Legija se ubrzo raspala, a Đorđe je završio u Amsterdamu. Tamo se ukrcao u holandski brod koji je krenuo za Filadelfiju.

Kako nije imao dovoljno para za kartu, morao je da putuje kao „otkupnik", odnosno da putuje besplatno, ali da ga kapetan po dolasku u Ameriku proda kao radnu snagu, što za ovog branitelja Beograda nije bila prihvatljiva opcija.

Kada se brod približio Filadelfiji, Đorđe je s još dvojicom putnika skočio u vodu, otplivao do obale i umješao se među pecaroše. Obalska straža odmah se dala u potjeru za bjeguncima. Kad je policajac došao do njega i pitao šta on tu radi, pošto nije znao engleski, ponavljao je riječi koje je čuo oko sebe: „I am a fisher" (Ja sam ribar). A kad ga je policajac pitao za ime, on je samo ponavljao: „I am Fisher". Tako je ime Đorđe Šagić postalo Džordž Fišer.

Zajedno sa revolucionarom Hozeom Antoniom Meksijom (bio mu je sekretar) organizovao je u Nju Orleansu pokret protiv centralističke vlasti Meksika, zbog čega je i zaveden u istoriju Teksasa kao rani vođa revolucije.

Američki istoričar iz 19. veka Džordž Livingston je Fišera prepoznao ne samo kao učesnika revolucija u Meksiku i Teksasu sredinom 19. vijeka, već i kao začetnika avanturističke proze u SAD.

Izvor: nedeljnik