Osvrnuvši se na Zakon o zemljišnim knjigama FBiH, Radišić je naglasio SGV ne bi želio “da se Zakon o zemljišnjim knjigama pretvori u nečije sredstvo za ostvarivanje njihovih političkih ciljeva”, te na kraju obrazložio otvorenu podršku SGV-a predsjedničkom kandidatu SDP-a BiH, Denisu Bećiroviću

FRONTAL: Gospodine Radišiću, možete li nam za početak reći kako vi ocjenjujete trenutni položaj Srba u FBiH, i ko po vašem mišljenju snosi krivicu za neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti tog naroda na jednom dijelu FBiH?

RADIŠIĆ: Položaj Srba u Federaciji BiH može se samo posmatrati u sprezi sa položajem Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj. Cijenim da i Srbi kao konstitutivni narod u Federaciji, ali u manjini kao i Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi u RS imaju slične ili identične probleme. Prevashodno ako ste narodi u manjini na bilo kom dijelu teritorija Bosne I Hercegovine onda se osjećate neravnopravno u odnosu na većinske narode. Vrijeme je pokazalo da se Vaša prava, iako ste po slovu Ustava konstitutivni, zanemaruju u nizu oblasti. Zanemaruju se prava koja se odnose na oblast zapošljavanja, zatim u sferi zdravstvenog osiguranja i socijalne zaštite, prava na ostvarivanje penzije u mjestu povratka gdje ste je godinama rada ostvarili itd.

U stvari, realno, i Srbi u Federaciji kao i Bošnjaci i Hrvati u RS su ne samo danas, već od potpisanog Dejtonskog sporazuma građani drugog reda. Tu nikako ne smijemo izostaviti ni poziciju onih građana koji se deklarišu kao Ostali i čija je pozicija takođe podređena konstitutivnim narodima koji čine na određenom teritoriju većinu i to čisto po etničkom principu.

Zalaganje Srpskog građanskog vijeća-Pokret za ravnopravnost u BiH za uvođenjem odredbe konstitutivnosti prije svega u Ustave oba entiteta imalo je za cilj da obezbijedi nacionalnu ravnopravnost svih naroda i građana na cijelom teritoriju BiH u skladu sa popisom stanovništva iz 1991.godine. Međutim, iako je tadašnji Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič nametnuo Ustavne amandmane o konstitutivnosti još 2002.godine,dosadašnjom imlementacijom ove odredbe ne možemo biti zadovoljni generalno niti i u jednom entitetu, preneseno na niže nivoe vlasti u Kantonima, kao i opštinama/općinama/gradovima. Nije dovoljno konstitutivnost primjeniti samo na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Ona zahtijeva daleko širu primjenu. Primjera radi, na sfere obrazovanja i zdravstva gdje je na hiljade zaposlenih. Zatim na cijeli javni sektor koji podrazumijeva i javna preduzeća i druge javne ustanove. Mnogi građani su očekivali daleko više od primjene ove odredbe. SGV-Pokret za ravnopravnost u BiH cijenio je da odredba o konstitutivnosti, odnosno njena dosljedna primjena, mogu podstaći i ohrabriti integracione procese. Nažalost to se nije dogodilo. To da danas imamo određen broj Kantona gdje u Ustave nije unesena odredba o konstitutivnosti srpskog naroda nakon toliko godina govori o flagrantnom kršenju ljudskih prava kroz nepoštivanje njihovih Ustavom zagarantovanih prava. Tu se jasno adresira i odgovornost i krivica prema zakonodavnim i izvršnim vlastima konkretnih Kantona koji svoje Ustave nisu uskladili sa Ustavom BiH i Ustavima entiteta. 

FRONTAL: Tokom svog dugogodišnjeg rada i djelovanja, šta je sve učinilo Srpsko građansko vijeće po pitanju rješavaja problema građana srpske nacionalnosti, i koji su to najveći problem na koje vam građani najčešće skreću pažnju?

RADIŠIĆ: Tačno je da je Srpsko građansko vijeće-Pokret za ravnopravnost u BiH osnovano početkom 1994. godine kada je u Sarajevu koje je bilo u ratnom okruženju održana osnivačka Skupština. Sama činjenica da su građani srpske nacionalnosti iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Bihaća,Goražda i drugih gradova odlučili da se organizuju i da progovore drugačijim glasom od onih koji su se tada prevashodno svrstali u SDS značila je za uspostavu međunacionalnog povjerenja mnogo. SGV-Pokret za ravnopravnost u BiH osudio je rat, etničko čišćenje, zločine koji su počinjeni, formiranje koncentracionih logora, silovanja, progone stanovništva, a založio se za mir i očuvanje cjelovitosti BiH i njenog vjekovnog multietničkog bića. Odmah u početku svog djelovanja SGV-PR u BiH založio se povratak svih prognanih na svoja prijeratna ognjišta. U svemu tome mogli smo biti most ili spona za povratak Bošnjaka i Hrvata na svoja ognjišta u RS i povratak Srba u Federaciju. Biroi za ljudska prava formirani u okviru SG-PR u BiH 1998.godine u tom pravcu su i djelovali i pružali pravnu pomoć svakom građaninu bez obzira na nacionalnu pripadnost. Naš iskreni stav prema povratku je bio da se svima vrati imovina i da se pruži podrška u obnovi imovine i da se povratnici ponovo integrišu u svoju lokalnu sredinu i da ostanu živjeti na svojim ognjištima. Međutim nažalost najveći broj povratnika uglavnom srpske nacionalnosti odlučio se za prodaju svoje imovine i za svoje buduće odredište življenja uglavnom izabrao područje RS, Srbije ili nekih trećih zemalja. Najveći problemi s kojima se i danas susreće SGV-PR u BiH u obraćanjima građana su neravnopravnost u zapošljavanju i nemogućnost da ostvare penziona prava u mjestima gdje su radili prije rata i ostvarili najveći broj godina svog radnog staža.

FRONTAL: Nedavno ste, skupa sa Vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca i Hrvatskim narodnim vijećem potpisali sa gradonačelnikom Sarajeva, Abdulahom Skakom ugovor o finansijskoj potpori aktivnostima i projektima koje vaša i pomentute nevladine organizacije vode. Da li ste zadovoljni podrškom Grada Sarajeva radu i djelovanju SGV-a, i o kojim je konkretno aktivnostima i projektima SGV-a riječ?

RADIŠIĆ: Moram da istaknem da je SGV-Pokret za ravnopravnost u BiH imao u ranijim godinama značajniju finansijsku podršku u odnosu na noviji period. Mi smo nakon osnivanja koje je pomenuto u Sarajevu uspjeli da organizujemo veliki broj osnivačkih skupština I formiramo veliki broj organizacija SGV-Pokret za ravnopravnost u BiH. I danas smo organizacija sa infrastrukturom u kojoj osim glavnih organa SGV-PR u BiH Skupštine, Upravnog odbora i Nadzornog odbora djeluju Kantonalna organizacija Sarajevo, Kantonalna organizacija Tuzla, Kantonalna organizacija Zeničko-dobojskog kantona i Kantonalna organizacija Unsko-sanskog kantona. Nedostatak finansijske podrške u posljednjih 10 godina odrazio se I na smanjenje broja organizacija koje smo formirali. Svaka finansijska podrška je dragocjena, pa I ova koju smo dobili od Grada Sarajeva u iznosu od 5.000KM na čemu se zahvaljujemo. Ova sredstva će uglavnom biti iskorištena za redovno godišnje finansiranje rada našeg glavnog ureda odnosno kancelarije u Sarajevu i pripremu Skupštine SGV-PR u BiH početkom marta, 2019.godine kada se navršava jubilarnih 25 godina odnosno četvrt vijeka od osnivanja.

FRONTAL: Odluka Ustavnog suda BiH o ustavnosti Zakona o zemljišnim knjigama FBiH pokrenula je salvu reakcija, mahom zvaničnika iz RepublikeSrpske. Kakvo je vaše mišljenje o tom zakonu?

RADIŠIĆ: Ustav i Zakone podržavamo. Političke pritiske i prevare ne. Već je istaknuto da se SGV-Pokret za ravnopravnost u BiH zalagao za povratak svih na svoje međutim mnogi su vratili prava, ali nisu ostali živjeti tu. Ne bismo željeli da se Zakon o zemljišnjim knjigama pretvori u nečije sredstvo za ostvarivanje njihovih političkih ciljeva. Mnogo korisnih zemljišnih površina na cijelom prostoru BiH i tokom rata, a i poslije, a definitivno i u današnjem periodu trpi devastacije I to ostaje nekažnjeno. Naročito se radi o šumama i bespravnoj sječi šuma i uzurpaciji tih površina za izgradnju puteva i drugih objekata. Pravo vlasništva nad posjedom je neprikosnoveno. Naravno uz priloženu potrebnu dokaznu dokumentaciju. Ne bi ništa trebalo legalizovati ukoliko se ne obavi potrebna procedura propisana Zakonom. Ne bi dobro bilo da se na izvjestan način obmanama nečija imovina knjiži na nekog drugog vlasnika i na taj način otvara neka vrsta utakmice u kojoj će vlasnik države biti onaj ko ima najviše uknjiženog posjeda prema imenu i prezimenu odnosno nacionalnoj pripadnosti.

FRONTAL: Šta je fokus aktivnosti vaše organizacije na prostoru Republike Srpske?

RADIŠIĆ: Obzirom na sve nesreće koje su građani Bošnjačke i Hrvatske nacionalne pripadnosti preživjeli u ratu, a mnogo je problema i u miru zalagaćemo se da svi građani u BiH, pa prema tome i u RS žive slobodno, normalno i sigurno. Nećemo prihvatiti nikakve poltičke ciljeve koji bilo koji narod isključuju iz sistema prava, a daju ekskluzivno pravo samo jednom narodu. SGV-PR u BiH ostaće trajno opredjeljen svom izvornom cilju da je BiH jedina naša domovina i da su njen multietnički, multireligijski i multikulturni karakter njena osnovna određenja. 

FRONTAL: SGV je iskazao otvorenu podršku kandidatu SDP-a BiH, Denisu Bećiroviću. U nedavnom intervjuu za naš portal, potpredsjednik FBiH iz reda srpskog naroda, Milan Dunović je postavio pitanje zbog čega SGV misli da kao NVO može i treba javno davati političku podršku nekom od kandidata. Kako to komentarišete?

RADIŠIĆ: Mislim da kao faktor javnog i demokratskog mnenja SGV-PR u BiH ima pravo da daje podršku nekom od kandidata posebno za najvažniju funkciju člana Predsjedništva BiH. U prethodnim godinama Denis Bećirović je kao poslanik u Parlamentarnoj Skupštini BiH u više navrata vršio konsultacije sa nevladinim organizacijama u vezi inicijativa koje je kao poslanik pokretao. Među njima je bila i naša organizacija. Cijenimo to uvažavanje SGV-a sa njegove strane. Drugo, za Denisa Bećirovića odnosno njegovo kandidovanje opredjelilo se skoro 30 hiljada članova SDP BiH što čini njegovu kandidaturu potpuno demokratskom u okviru Statuta jedne stranke, što nije slučaj sa drugim kandidatima. To su razlozi podrške koje je dao SGV-PR u BiH i nadamo se da doctor Denis Bećirović neće iznevjeriti datu podršku. Pozivam i sve članove SGV-PR u BiH da izađu na izbore u oktobru ove godine i da svoj glas daju onim listama i kandidatima u koje imaju najviše povjerenja.

FRONTAL: Kako Srpsko građansko vijeće vidi Bosnu i Hercegovinu u budućnosti?

RADIŠIĆ: Bosna i Hercegovina mora jačati procese unutrašnjih integracija posebno političkih, i mora se okrenuti ekonomskom razvoju. Jača BiH iznutra je glavna pretpostavka za njen skori ulazak u Euro-Atlantske integracije. Nadamo se da će budući procesi ići tim tokom.

Autor: Denis Čarkadžić

Napomena: Prenošenje sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave ili odmah uz obavezno navođenje izvora i linka.