Intervju

Milan Dunović ekskluzivno za Frontal: Mislio sam da je Srpsko građansko vijeće nevladina organizacija, a ne ekspozitura jedne političke stranke!

U intervjuu za Frontal, potpredsjednik Federacije BiH, gospodin Milan Dunović, govorio je između ostalog o svom dosadašnjem radu i djelovanju na dužnosti koju obavlja, stavu predsjednika FBiH Marinka Čavare spram ustavnog poretka, te problemu neispunjavanja odluka Ustavnog suda kada je konstitutivnost Srba u određenim dijelovima FBiH u pitanju.

Po prvi put, potpredsjednik Dunović komentarisao je i kandidaturu Svetozara Pudarića za člana Predsjeništva BiH iz reda srpskog naroda, te iznio svoje mišljenje o otvorenoj podršci Srpskog gradjanskog vijeća kandidatu SDP-a BiH za člana Predsjedništva BiH, Denisu Bećiroviću. Na kraju intervjua, pročitajte i poruku koju je Dunović uputio mladima BiH. 

FRONTAL: Gospodine Dunoviću, bliži se kraj vašeg mandata u svojstvu potpredsjednika FBiH. Koliko ste zadovoljni onim što ste učinili tokom dosadašnjeg obnašanja vaše funkcije?

DUNOVIĆ: Smatram da sam uradio dobar dio onoga što mi je bio cilj. Tu prvenstveno mislim na zaštitu prava svih građana putem zaštite ustavnosti. Do danas sam pokrenuo 15 zahtjeva za ocjenu ustavnosti i većinu je Ustavni sud FBiH presudio u moju korist. U fazi sam pripreme još nekoliko zahtjeva, jer mandat se bliži kraju, ali se radi u kontinuitetu, a ne samo do raspisivanja izbora. Građani ne smiju živjeti u pravnom haosu i nadam se da sam dao skroman doprinos u izgradnji pravne, demokratske Bosne i Hercegovine, države u kojoj svaki građanin mora imati jednaka prava.

FRONTAL: Ostat ćete upamćeni po velikom broju apelacija koje ste podnosili nadležnim sudskim instancama, što vladajuću većinu često nije činilo sretnom. O tome možda najbolje svjedoči izjava predsjednika FBiH, Marinka Čavare u kojoj između ostalog kaže: "Dunović je ostao na dužnosti kako bi destruktivno djelovao. Daje na Ustavni sud zakone koje većina usvoji…”. Šta uopšte, po vama, znači ovakva jedna izjava nosioca najviše izvršne vlasti?

DUNOVIĆ: Ovakva izjava predsjednika Federacije BiH pokazuje sav apsurd bh-društva. Naime, nije problem što građanin Čavara tako misli. Problem je što to misli predsjednik FBiH Čavara. On javno izjavi da je zaštita ustavnosti destrukcija i kaže da je dovoljno da većina nešto usvoji. To što većina krši ljudska prava kršeći Ustav FBiH, to je građaninu Čavari prihvatljivo, ali ne bi smjelo biti prihvatljivo predsjedniku Čavari, a ni njegovom stranačkom predsjedniku, Čoviću. Građani Čavara i Čović su zastranili, kršenje Ustava im je normalna pojava i trebamo ih prihvatiti kao takve građane. Takvih kao oni ima u svakom društvu, ali ne mogu biti predsjednici države ili entiteta. To jednostavno više ne smije da se ponovi.

FRONTAL: Zakon o stečajnom postupku konačno je, u formi u kojoj je to naložio Ustavni sud FBiH, usvojen. Vaša zasluga u tom procesu javnosti je već poznata. Međutim, na koji način se, po vašem mišljenju, mogu objasniti razlozi opstrukcija koje su čini se postojale, da se usvajanje ovog Zakona u ovakvoj formi ne dogodi ili barem odloži?

DUNOVIĆ: Pokrenuo sam zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona o stečajnom postupku još 2015. godine. To što su izmjene Zakona usvojene u oba doma Parlamenta FBiH tek 06.06.2018. godine dovoljno govori o tome da je parlamentarna većina uložila ogroman napor da ne provede presudu Ustavnog suda FBiH koja je donesena u martu 2016. godine. Bilo je tu više opstrukcija u provođenju presude Suda. Prvu su predsjedavajući Predstavničkog doma (Edin Mušić – SDA) i Doma naroda (Lidija Bradara – HDZ)  potpisali zahtjev za preispitivanje presude Ustavnog suda. Odgovor koji su dobili je zaista ponižavajući za ovo dvoje „preispitivača“, ranije jednoglasno donesene presude. Ustavni sud im je u odgovoru između ostalog naveo da su iznijeli paušalne navode bez ijednog novog dokaza. Građani Mušić i Bradara su se pravno osramotili i opstruirali presudu Suda svjesno i namjerno, a kao predsjedavajući domova osramotili su sve građane, a radnike pokušali poniziti. Drugi pokušaj poniženja radnike krenuo je iz Vlade FBiH i Ministarstva pravde FBiH. Uputili su u parlamentarnu proceduru prijedlog Zakona o stečajnom potupku u kojem su jedan neustavan član potpuno prepisali, a u drugom predvidjeli umjesto 8 minimalnih, 12 punih plata radnicima. Nisu valjda bili svjesni da je Ustavni sud jasno naložio da se plata ne smije ograničiti na minimalnu, ali ne smije se ograničiti ni na rok. Kao što je vremensko ograničenje bilo 8, tako je i 12 mjeseci. U svim navedenim procesima opstruiranja presude izgubilo se puno vremena, radnicima je produžen život u neustavnim uslovima, ali je valjda parlamentarna većina, istina nakon 26 mjeseci, shvatila da ovako više neće ići. Sada, u skladu za izmjenama Zakona, radnik je prioritet, ima pravo na zarađenu platu i niko mu tu platu ne smije ograničiti vremenski i na određeni rok, jer plata je svačija lična imovina!

FRONTAL: Klub Srba u Domu naroda FBiH nikada nije popunjen, a odluke Ustavnog suda FBiH o njihovoj konstitutivnosti se u jednom dijelu Federacije ne provode. Koji su razlozi za ovakvu situaciju?

DUNOVIĆ: Klub Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH nije popunjen, a to se moglo riješiti. Nema političke volje po tom pitanju, kao što nema volje po pitanju konstitutivnosti Srba u kantonima u kojima se konstitutivnost morala dokazivati na Ustavnom sudu FBiH. Podsjetiću, još 2015. godine uputio sam Parlamentu FBiH inicijativu za popunu Kluba Srba, kojom se problem nepopunjenosti mogao prevazići momentalno. Inicijativa je bila politički neutralna, a predvidjela je otklanjanje evuntualno sličnih problema i u drugim klubovima. Nacionalne stranke su te koje ne žele razgovarati o tome. Da ne bude zabune, ne samo nacionalne stranke iz FBiH, jer su istog razmišljanja i delegati u Domu naroda koji dolaze iz stranaka koje imaju sjedište u RS-u.

FRONTAL: Dolaze izbori, a rješenje problema sa Izbornim zakonom BiH se ne nazire. Po vašem mišljenju, koji je najvjerovatniji dalji razvoj dogadjaja po ovom pitanju?

DUNOVIĆ: HDZ je taj koji pokušava da mijenja pravila, odnoso da selektivno prihvata odredbe kako državnog, tako i entitetskih ustava. Poznata je teza HDZ-a o „legitimnom predstavljanju“, te ne bih želio dalje davati na važnosti srednjovjekovnim metodama diskriminacije ljudi po nacionalno-vjerskom i teritorijalnom principu. Politika Dragana Čovića i HDZ-a zapravo ne postoji, jer ne rade ništa da poboljšaju život građana, pa čak ni samo život Hrvata u BiH, za čije se predstavnike lažno predstavljaju. Naime, Hrvati, zajedno sa svim ostalim građanima iseljavaju iz BiH u mandatu Dragana Čovića više nego ikada ranije. HDZ je u tom bezidejnom prostoru u kojem ne može ništa ponuditi, zasnovao cijelu kampanju na politizaciji problema izmjena Izbornog zakona. Rješenje postoji i vrlo je jednostavno ispoštovati odredbe Ustava FBiH u skladu sa Prijedlogom Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH koji su u parlamentarnu proceduru uputili zajednički DF i SDP. Sada, kada nisu htjeli razgovarati o ovom prijedlogu, HDZ pokušava konsolidovati glasačko tijelo, a to rade strahom od „nelegitimnih Hrvata“, i pokušati osvojiti što je moguće veći broj mandata u Domu naroda. Htjeli to prihvatiti ili ne izborni rezultati će se morati implementirati, bez obzira da li se sviđaju HDZ-u. 

FRONTAL: Kampanja je uveliko počela, a stranke drže fokus na kandidaturama za Predsjedništvo BiH. Da li je u pitanju samo važnost sastava Predsjeništva BiH, ili se pak radi i o nedostatku kvalitetnih programa političkih partija za izlazak iz sveopšte krize u kojoj se zemlja nalazi?

DUNOVIĆ: Naravno da nije jedino važan izbor članova Predsjedništva BiH, ali je u fokusu iz prostog razloga što postoje kandidati koji imaju dijametralno različite poglede ne samo na budućnost ove države, već i na njenu sadašnjost. Navešću samo primjer Dragana Čovića i Željka Komšića. Dok gospodin Čović smatra da je „Hrvatski član Predsjedništva“, gospodin Komšić je pokazao i ranije da je bio član Predsjedništva BiH, i kao takav zastupao sve građane. Čović i dalje pokušava obnoviti mandat i boriti se samo za jedan narod. Na stranu što se i za hrvatski narod bori na pogrešana način, ali zabrinjava činjenica da on i ne želi biti član predsjedništva BiH, već samo poglavnik svih Hrvata koji će biti njemu odani.

FRONTAL: Svetozar Pudarić, čije je mjesto boravka u Federaciji BiH, kao nezavisni kandidat predao je kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda koju je, očekivano, CIK već odbio. Podržavate li ovaj način njegove borbe za ukidanje diskriminatorskih odredbi iz naše ustavno-pravne stečevine?

DUNOVIĆ: Diskriminacija koja postoji svakako nije u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima, a postoji i presude međunarodnog suda za ljudska  pravau Strazburu po ovom pitanju. Pored presuda kojima je jasno rečeno da su diskriminisani oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, postoje i presude po pitanju diskriminacije konstitutivnoh naroda. Gospodin Pudarić je zapravo dokazao ono što smo već i ranije znali i za šta postoje presude Međunarodnog suda. 

FRONTAL:  Obzirom da i vi dolazite iz reda srpskog naroda, možete li nam iz tog ugla prokomentarisati podršku Srpskog građanskog vijeća-Pokret za ravnopravnost u BiH, kandidatu SDP-a BiH za člana Predsjedništva BiH, Denisu Bećiroviću?

DUNOVIĆ: Zaista sam iznenađen ovom podrškom SGV-a, jer sam smatrao da su oni nevladina organizacija, a ne ekspozitura jedne političke stranke. Doprinos SGV-a u smislu ravnopravnosti Srba u Federaciji BiH je u prošlosti zaista bio veliki, ali postavlja se pitanje zbog čega misle da kao NVO mogu i trebaju javno davati političku podršku nekom od kandidata. Očigledno je da SDP upravlja procesima u ovoj organizaciji, pa bi trebali promijeniti i naziv organizacije. U svakom slučaju, to je pitanje za SGV i SDP. Kako je postalo popularno javno davati podršku nekome, a ja za razliku od SGV ne dolazim iz nevladinog sektora, već sam na političkoj poziciji, evo da se i ja javno izjasnim i obrazložim svoj stav. Moja podrška kao kandidatu ide gospodinu Željku Komšiću, jer ono što sam i ja radio u smislu zaštite ustavnosti svih građana u protekle 3 godine su itekako politike Demokratske fronte i lidera DF-a Željka Komšića. Mi znamo kako graditi društvo jednakih šansi i pokazali smo u praksi da jesmo za istinsku ravnopravnost svih građana.

FRONTAL: Na kraju, budućnost naše zemlje je, složićete se, u mladim ljudima. Upravo ta i takva budućnost curi preko granica BiH u potrazi za boljim životom. Imate li poruku za mladost Bosne i Hercegovine?

DUNOVIĆ: Bilo bi neozbiljno i neiskreno da kažem mladima da ostanu jer će sve biti bolje od ponedjeljka. S druge strane, moram reći da sam i ja imao priliku otići prije izvjesnog vremena, kada nisam bio na političkoj funkciji, ali nisam to uradio. Nekada se pitam zašto sam donio takvu odluku, da li sam pogriješio i šta je zapravo ispravno. Imamo jedan život i jednu domovinu, te moramo pokušati napraviti bolje društvo. Koliko ćemo uspjeti u tome u dobroj mjeri zavisi i od nas samih. Nije održivo stanje u kojem se vrijednosti obrazovanja i truda ne cijene. U svakom društvu tradicionalne vrijednosti znanja i rada moraju prije ili kasnije isplivati na površinu. Trudim se da to vrijeme dođe što prije, a bez mladih ljudi spremnih za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine taj trud bi bio uzaluda.

 

Autor: Denis Čarkadžić

 

Napomena: Prenošenje sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave ili odmah uz obavezno navođenje izvora i linka.



 

Twitter
Anketa

Da li će novi američki predsjednik Donald Tramp učiniti svijet boljim mjestom za život?

Rezultati ankete
Blog