"Moram da istaknem da za ispunjenje ovih naših ciljeva, a pogotovo u pogledu niskotarifnih  kompanija,  imamo punu podršku Vlade RS, nadležnog ministarstva,  grada Banjaluke i drugih", kaže Kovačević u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine".

U vezi s Aerodromom Banjaluka proteklih godina davano je mnogo obećanja i predviđanja, međutim rezultat je uvijek bio prilično loš. Šta Vi, kao novi direktor, možete realno obećati da ćete uraditi za Aerodrom?

KOVAČEVIĆ: Po dolasku na Aerodrom zajedno sa svojim najbližim saradnicima sagledao sam stanje u kojem se Aerodrom nalazi i u skladu s tim postavili smo  konkretne prioritete.

Prvi cilj je već ispunjen. Zgrada je sanirana i dograđena, tako da sada imamo jednu lijepu, modernu i funkcionalnu aerodromsku zgradu koja ispunjava sve međunarodne standarde. Preostaju nam još određeni poslovi na uređenju interijera kako bismo našim građanima ponudili što je moguće ljepši prostor, u kojem će se prijatno osjećati dok borave u aerodromskim prostorijama.

Kada je u pitanju kargo centar, mi smo sa svoje strane  uložili dosta napora kako bi se ovo pitanje riješilo i kako bi se nastavili radovi na njegovoj izgradnji. Imali  smo niz sastanaka s izvođačem radova, nadzornim organom, glavnim projektantom, republičkim inspektorom, Ministarstvom saobraćaja i veza, a sve u cilju prevazilaženja postojećeg stanja i otklanjanja svih prepreka u pogledu nastavka radova na izgradnji pomenutog objekta. Ja se iskreno nadam da će sve ove aktivnosti pomoći da se otklone sve nejasnoće te da smo na dobrom putu da se nastave radovi na izgradnji kargo centra.

Razvoj putničkog saobraćaja je jedan od naših najvažnijih prioriteta i tu je Uprava preduzeća zauzela veoma jasan stav da, pored postojećeg saobraćaja, definitivno idemo u razgovore sa svim zainteresovanim niskotarifnim  kompanijama s ciljem da omogućimo našim građanima da po niskim cijenama putuju ka određenim evropskim destinacijama. Lično smatram da  ne smijemo ignorisati trendove koji se dešavaju u našem regionu, kao ni činjenicu da skoro na svim aerodromima u našem okruženju imamo prisustvo neke od niskotarifnih kompanija i da one  značajno doprinose povećanju broja putnika. Međutim, ja to ne gledam samo kroz brojku povećanja putnika, ja to gledam kroz činjenicu da će naši mladi, studenti, đaci, ali i svi drugi, imati priliku da mnogo više putuju u mnoge države  Evropske unije i da će kroz ta putovanja sticati neophodna iskustva i znanja, koja će kasnije, na različite načine, primjenjivati u zajednici u kojoj žive.

Koja su konkretna mjerila na osnovu kojih ćemo mi novinari moći utvrditi uspješnost realizacije? Na primjer, nove linije, rast broja putnika i slično?

KOVAČEVIĆ: Smatram da će se naš uspjeh upravo mjeriti po broju uspostavljenih novih destinacija i broju putnika koji će prolaziti kroz naš aerodrom. Pred nama su veliki izazovi, ali vjerujem u svoje najbliže saradnike i zaposlene na Aerodromu,  jer se radi o veoma sposobnim ljudima i smatram da možemo postići uspjeh i pružiti našim građanima ono što već dugo očekuju, a to su, prije svega, letovi s nekom od niskotarifnih kompanija ka jednom broju destinacija u EU. U isto vrijeme, u potpunosti se slažem s vama da upravo ispunjenje tih ciljeva treba da bude mjerilo našeg uspjeha ili neuspjeha.

Mislim da je očigledno da "Air Srbija" nije ispunila očekivanja kad je u pitanju povezivanje Banjaluke s Evropom. Da li će Aerodrom i dalje insistirati na saradnji s tom kompanijom i, ako hoće, šta će se promijeniti u budućnosti?

KOVAČEVIĆ: Naše  opredjeljenje je da s "Air Srbijom" imamo  što je moguće bolju i efikasniju saradnju i  smatram da je u žestokoj konkurenciji koja vlada u vazduhoplovstvu i među vazduhoplovnim kompanijama "Air Srbija" učinila i čini sve što je moguće kako bi održala ovu liniju između Banjaluke i Beograda. Sigurno je da ćemo mi s naše strane raditi na tome da se ova linija održi te poveća broj  letova, ali ne smijemo zaboraviti da s ovom linijom, a preko Aerodroma "Nikola Tesla", naši građani imaju mogućnost povezivanja s više od 30 svjetskih  destinacija. To nije zanemarivo i zbog toga želim da jasno dam do znanja da smo mi zadovoljni ovom saradnjom i da ćemo sa svoje strane učiniti sve što je potrebno kako bi se ona nastavila i unaprijedila  u narednom periodu.

Može li se reći da je kargo centar promašena investicija, s obzirom na to da je nakon odlaska Turaka taj prostor ostao gotovo neiskorišten?

KOVAČEVIĆ: Jedan od razloga  za donošenje odluke o izgradnji kargo centra je upravo posao koji je urađen s izvozom mesa u Tursku, jer je taj posao najbolje pokazao koliko i ova vrsta djelatnosti može biti profitabilna. Izuzetno je važno da svaka država ulaže u svoju infrastrukturu, jer bez dobre i kvalitetne infrastrukture ne možemo odgovoriti izazovima koje moderno doba stavlja pred nas. Izgradnja puteva, autoputeva, modernizacija željeznica, modernizacija aerodroma i sl. su  projekti koji su veoma važni za naš razvoj i našu budućnost, jer bez modernih infrastrukturnih projekata mi ne možemo očekivati adekvatan  razvoj i prosperitet. Ja u tom kontekstu gledam i izgradnju kargo centra i smatram da nam je takav objekat potreban jer s njim stvaramo sve preduslove za razvoj teretnog saobraćaja. Živimo u svijetu brzih komunikacija, globalizacije i ovaj objekat ne možemo gledati u regionalnom, već jednom mnogo širem okviru. U našem okruženju su već prisutne velike svjetske kompanije, svakodnevno se velike količine razne robe  transportuju iz Azije prema Evropi i obrnuto, znamo da su i neke američke kompanije bile zainteresovane za uspostavljanje kargo saobraćaja s našeg aerodroma, a nakon nove Strategije EU za zapadni Balkan jasno je da je trasiran put našeg ulaska na tržište od preko 500 miliona ljudi. U svemu tome ja vidim šansu i smatram da moramo razvijati aerodromsku infrastrukturu i time stvarati pretpostavke za razvoj ove vrste saobraćaja.

Radnici

Koliko Aerodrom ima zaposlenih ljudi i koliko je taj broj opravdan s obzirom na nivo saobraćaja?

KOVAČEVIĆ: Međunarodni aerodrom Banjaluka ima 54 radnika. Aerodrom ispunjava sve međunarodne standarde u pogledu obučenosti zaposlenih, a da bi se ti standardi postigli potrebno je stalno usavršavanje i obučavanje. Broj radnika je minimalan u kontekstu postojećeg putničkog i teretnog saobraćaja i mi sve činimo da i s tim minimalnim brojem ispunimo sve zahtjeve koji se pred nas postavljaju.

Izvor: Nezavisne