U odnosu na početak 2008. godine, izvoz nastavlja rasti, direktne investicije su i dalje na niskom nivou, a potrošnja je velika, zaključci su 12. po redu regionalnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zapadni Balkan.

Istaknuto je da potencijal postoji, ali da bi se on iskoristio mora se raditi na fiskalnoj stabilnosti i reformskim procesima. Ukoliko oni budu nastavljeni, rast bi naredne godine mogao biti 3,2 posto.

Očekuje se da će regionalni rast u 2017. godini dostići 2,6 posto, što je rezultat otvaranja 230.000 novih radnih mjesta do juna 2017. godine, što je povećanje od 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Više od polovine novih radnih mjesta otvoreno je u privatnom sektoru.

Stav svjetske banke je da vlade trebaju raditi na fiskalnoj održivosti, ublažiti šokove te staviti naglasak na strukturalne reforme kako bi se uklonile prepreke za zapošljavanje i kako bi se povećala produktinovst. Konstatovano je da su se prihodi povećali, ali su budžeti ostali opterećeni.

Skoro deceniju nakon svjetske ekonomske krize, zaposlenost se oporavila do nivoa od prije 2008. godine u svim zemljama zapadnog Balkana osim u BiH, gdje stopa nezaposlenosti ostaje visoka, ali istovremeno dominira s najvećom smanjenom stopom nezaposlenosti u regionu u ovoj godini.

Deficit tekućeg računa u BiH iznosi blizu pet posto BDP-a. Iako uvoz nastavlja rasti, izvoz može imati negativan utjecaj na rast. To znači da je deficit na tekućem računu u širem smislu nepromijenjen, ali vanjska pozicija ostaje ranjiva. Nivo priliva stranih direktnih investicija je i dalje nizak i nije dovoljan da znatno doprinese povećanju rasta u BiH. Projekcije Svjetske banke za BiH su da će povećanje potrošnje dijelom i kroz kapitalnu potrošnju ponovo dovesti fiskalni bilans u deficit, dok javni dug u procentu BDP-a ostaje nešto iznad 40 posto.

Šef ureda Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas je kazao da se ključ za budući rast i kreiranje novih radnih mjesta u BiH krije u posvećenosti i napretku u implementaciji strukturalnih reformi koje će osigurati makrofiskalnu stabilnost, razvoj privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti socijalne potrošnje.

Tokom perioda 2017.-2019. očekuje se da će bh. ekonomija rasti u prosjeku za 3,2 posto.

Ukoliko BiH i zemlje regiona nastave ovim tempom, Evropsku uniju bi mogle stići tek za 60 godina. Ukoliko pak dođe do poboljšanja i primjene savjeta Svjetske banke, to bi mogle učiniti za 20 godina.

Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, očekuje se da će svih šest zemalja zabilježiti rast u 2017. godini, dok se prognozira ubrzan regionalni rast od 3,3 posto u 2018. i 3,6 posto u 2019. godini. Investicije su pokrenule snažan rast u Albaniji, na Kosovu i Crnoj Gori, dok je potrošnja dovela do stabilnog rasta u BiH. Ranija politička kriza pogoršala je rast u Makedoniji, kao i u izuzetno hladna zima u Srbiji.

Ekonomski rast, zajedno s otvaranjem novih radnih mjesta, doprinosi padu stope siromaštva u regiji. Stopa od 23,6 posto je projicirana stopa za 2017. i za puni procentni poen je niža nego godinu ranije, što podrazumijeva da je 124.000 ljudi izbjeglo prošle godine.

Iako su izgledi ekonomskog rasta i dalje pozitivni za zemlje zapadnog Balkana, rizici i dalje postoje. Neizvjesnost u politici ili moguće promjene politike mogle bi utjecati na investicije i rast. Prema izvještaju, ovi rizici mogu se ublažiti fiskalnom održivošću, uz ubrzavanje strukturnih reformi kao što su jačanje javnih finansija i poboljšanje okruženja za investiranje i integraciju, kao i napredovanjem agende za pridruživanje EU.

Izvor: Klix