"Sama naša reakcija, samit u Sarajevu, zaključci koje smo donijeli su jasna poruka šta će se desiti ako se nešto slično ponovi. Mislim da je način na koji smo odreagovali određena vrsta zaokreta u odnosu na ranije ponašanje", rekao je Šarović.

Kakve su najnovije informacije u vezi s tarifama za voće i povrće i pravilnikom koji je uvela Hrvatska?

ŠAROVIĆ: Tokom današnjeg dana (srijeda) intenzivno razgovaram s hrvatskom stranom. Mislim da je moguće da sa sutrašnjim danom (četvrtak) postignemo napredak i da bi Hrvatska u petak mogla da objavi izmijenjeni Pravilnik o fitosanitarnom nadzoru. Mi smo njima rekli koja su naša očekivanja. Na njima je da pravilnik donesu, na to mi ne možemo uticati. Ali, kako stvari stoje, vrlo smo blizu saglasnosti.

Kako se neko odlučio da iznenada, bez najave, podigne cijenu pravilnika za više od 20 puta? Vi ste s njima razgovarali, šta mislite kakva je namjera iza toga?

ŠAROVIĆ: Mogu samo da imam svoj sud o tome. Pretpostavljam da je razlog da se pomogne domaćim poljoprivrednicima jer cjenovnik za njih nije podignut, ali jeste za ostale zemlje, što upućuje na to da je namjera da se poboljša konkurentnost njihovim poljoprivrednicima.

Da li to po Vašem mišljenju znači da su oni vjerovali da zemlje u regionu neće moći ili smjeti odreagovati i zaštititi svoje proizvođače?

ŠAROVIĆ: Mislim da je dobro zapaženo kakva je reakcija bila nas u regionu, da smo se brzo okupili i imali zajednički nastup. Možda je to našeg susjeda malo iznenadilo. Mislim da je nakon svega jasno da je korigovanje njihove odluke neminovnost. Mi smo se obratili i Briselu i zatražili da se oni angažuju. Objasnili smo im naše mišljenje da je odluka Hrvatske diskriminatorska i vrlo smo odlučni da na tome istrajemo.

Ako Hrvatska iz bilo kog razloga krene s otezanjem, koje kontramjere nam stoje na raspolaganju?

ŠAROVIĆ: Mi izbjegavamo da našu reakciju zovemo kontramjerama. Pa ni Srbija nije javno rekla da preduzima neke kontramjere. U bukvalnom smislu, kontramjera bi značila naš pravilnik sa sličnim odredbama. Naša javnost pod kontramjerama podrazumijeva mjere koje u suštini otežavaju trgovinu sa zemljom koja je usvojila ovako drakonski pravilnik, kao što je Srbija uradila. To nam uvijek ostaje kao mogućnost. Neću da kažem da nećemo pribjeći takvim mjerama, ali ipak ćemo sačekati da vidimo hoćemo li uspjeti da pregovorima dođemo do obostrano prihvatljivog rješenja. Za nas je suštinski važno da cjenovnik bude isti i za hrvatskog poljoprivednika kao i za našeg. Naravno, mi preferiramo cjenovnik koji bi bio nekakav prosjek u EU. Suština je jednak tretman domaćih poljoprivrednika i nas, na čemu insistira i EU, i da pregled bude po jednom kamionu bez obzira na to koliko vrsta proizvoda je u kamionu. Na taj način bi jeftinija trgovina bila svima.

Mislite li da je naša reakcija na neki način preduprijedila eventualne slične akcije Hrvatske u budućnosti?

ŠAROVIĆ: Sama naša reakcija, samit u Sarajevu, zaključci koje smo donijeli su jasna poruka šta će se desiti ako se nešto slično ponovi. Mislim da je način na koji smo odreagovali određena vrsta zaokreta u odnosu na ranije ponašanje. Naša suštinska poruka je da se ukinu diskriminatorske mjere, a ako se ne ukinu mi možemo posegnuti za drugačijim mjerama. To se dosad u BiH nije pojavljivalo. Ovaj put smo pokazali i odlučnost, ali rekao bih i strpljenje jer želimo dobru regionalnu saradnju sa susjedima, pa i s Hrvatskom. Ali niko ne treba da sumnja da nećemo iskoristiti sve mjere koje nam stoje na raspolaganju. Nećemo sjediti skrštenih ruku ukoliko ne dođe do zaokreta po pitanju ovog pravilnika.

Šta možemo očekivati kad je u pitanju dozvola za izvoz mesa, peradi i jaja?

ŠAROVIĆ: Svaku priliku koju sam imao iskoristio sam da o tome govorim tamo gdje treba. Nemojte da sumnjate da smo na pravom putu, vršimo kvalitetne pripreme, obezbijedili smo prvo da nam inspekcija dođe, a nije to bilo nimalo lako u 2017. godini. BiH je stavljena na listu za 2017. godinu, a dobili smo i zvaničan datum 26. septembar. To je vrlo blizu i mi se za to pripremamo. Mislim da ćemo obezbijediti još jedan značajan uspjeh na putu obezbjeđenja evropskih standarda za bh. hranu. Sada očekujem da EU broj dobiju naše ključne kompanije koje se bave klanjem i preradom pilećeg mesa i hranom pilećeg porijekla. Što se tiče konzumnih jaja, tu imamo još nekih upitnika, ali u svakom slučaju mislim da smo jako blizu jednog značajnog rezultata.

Prema Vašim informacijama, hoće li BiH uspjeti ući u Transportnu zajednicu?

ŠAROVIĆ: Ja sam uvjeren da hoćemo. Mislim da ćemo do septembra iskoristiti ovo vrijeme koje je preostalo. Ovu priliku ne smijemo propustiti. Vjerujem da ćemo biti dovoljno mudri da izbjegnemo negativan ishod. Bilo bi krajnje suludo da izgubimo priliku da dobijemo ovih 85 do 90 miliona KM bespovratnih sredstava ili granta. Bilo bi krajnje neodgovorno da se toga odreknemo i drugih pozicija koje nam nudi članstvo u Transportnoj zajednici. Treba da se dogovorimo o predstavljanju BiH u skladu s Ustavom kroz ministarski savjet. Tu je i Upravni odbor Transportne zajednice, u koji idu dva predstavnika, imamo Tehnički odbor, u koji idu eksperti iz BiH, a imamo i Sekretarijat. Valjda će se uspjeti naći dovoljno mjesta i za ministre i na državnom nivou i za ministre s nivoa entiteta i predstavnike drugih institucija. Uglavnom, mjesta nam neće faliti, možda nam fali malo dobre volje da to riješimo.

Izvor: Nezavisne