Ovaj medijski genijalac svoj rad u digitalnim medijima počeo je 1980. godine ili, kako je sam to slikovito više puta rekao, "od dana kada su internet modemi radili na parni pogon". Pomogao je i u osnivanju stranice Salon.com, gdje je radio sa dobitnikom Pulicerove nagrade Glenom Grinvaldom. Aktivan je, između ostalog, bio i u "Appleu". Takođe, član je i borda Koalicije za izmjene i dopune, Međunarodnog centra za novinarstvo te Odbora za politiku i javnost na Harvardu. Gingras je održao predavanje na ovogodišnjem GEN Summitu u Beču koje se odnosilo na poziciju u kojoj se trenutno nalaze vijesti i kakve će one biti u budućnosti. Ističe da je optimističan kada je u pitanju budućnost novinarstva, ali da novinarstvo zahtijeva promjenu i inovaciju.

- Zašto je novinarstvo došlo do toga da ga danas "bije loš glas"?

Ne bih to baš tako rekao. Nailazimo na mnoge izazove  to je tačno, ali na kraju dolazimo do uloge novinarstva u demokratskom društvu. Prema mom mišljenju, ta uloga je da kreira društvo i da obezbjeđuje građanima informacije i alate da budu građani i to je danas važnije nego ikada.

- Kako današnje medijske organizacije da pronađu balans između profita i kvalitetnog novinarstva?

Mislim da ne bi trebalo da se pronalazi balans uopšte. Poenta je u tome šta želiš da radiš, da pošalješ svojoj publici, koja ti je misija te ciljevi i šta želiš da ljudi vjeruju da tvoj brend predstavlja. Činjenica je da su ljudi spremni da plate za kvalitetne vijesti, ali one moraju biti tako i napravljene. Koliko agresivno idemo za vijestima koje će biti čitane, a koliko za stvarno važnim pitanjima? Koliko vremena se posveti pisanju teksta, provjeravanju činjenica i svega onoga što je, u stvari, osnova posla?

- Da li ste optimistični kada je u pitanju budućnost novinarstva?

Ja sam veoma optimističan kada je u pitanju budućnost novinarstva. Ono što je definitivno je da novinarstvo zahtijeva promjenu i inovaciju, a sve to danas i možemo da vidimo. Naravno, imamo izraženu borbu kroz to kako se radilo prije, a kako se mora raditi danas, i to je most koji se mora preći, ali mislim da imamo razloga za nadu jer napredak je definitivno tu. Danas gledamo renesansu novinarstva u svojoj digitalnoj renesansi i trebamo ga što više.

- Kako gledate na to što se u Evropi pokušavaju zakonski regulisati Facebook i Google? Čak se spominju i moguće kazne zbog "iskakanja lažnih vijesti".

Mi, naravno, ovo prepoznajemo kao važnu temu. Kada su u pitanju lažne vijesti, definicija istih je najvažnija. Šta su lažne vijesti? Da li su to laži ili pogrešno tumačene informacije? Mi ćemo sigurno uraditi svoj dio i sve ono što je potrebno kako bismo pomogli našim čitaocima da imaju zdrav i dobar ekosistem vijesti. Ali opet ću ponoviti: mi nismo arbitri istine i mislim da niko i ne želi da to budemo. Treba da budemo veoma oprezni kada je u pitanju pristup ovim problemima.

- Da li to znači da ćete se boriti protiv tih propisa?

Kao što sam već rekao, mi ćemo učiniti sve da političke institucije i ostali nadležni vide da smo učinili sve kako bi medijski ekosistem bio zdrav.

- "Google" ipak zarađuje od te vrste vijesti i reklama, bili lažni ili ne?

Mi pružamo mehanizam i platformu za reklame za preko dva miliona oglašivača širom svijeta. Samo u prošloj godini smo ukinuli 100.000 oglašivača za koje smo mislili da nas ne predstavljaju dobro. Ipak, imajte na umu da su ovi oglašivaši ključni za preživljavanje i uspjeh mnogih malih poslova širom svijeta, tako da je veoma važno da im se da prostor, kao što je važno i da se držimo određenih standarda.

- Šta mislite o štampanim medijima kao novinarskoj formi, da li postaju prošlost?

Mi očajnički trebamo novine, a kako će informacije koje oni plasiraju dolaziti do čitaoca zavisiće od organizacije do organizacije i društva u kojem funkcioniše. Ono što je definitivno je da sve više idemo ka digitalnom nego štampanom.

- Spominjali ste tokom predavanja "Ad blockers" programe koji djelujući preko pretraživača mogu spriječiti zaradu, odnosno nepojavljivanje reklama. Kako postići da što manje korisnika poseže za njima?

To je jedan od naših ciljeva, kako iskonstruisati reklamni ekosistem kako bismo osigurali bolje iskustvo, ono koje cijene korisnici i oglašivači. Nažalost, moram konstatovati da je reklamni prostor u posljednjih 20 godina postao veoma zagađen, gdje je zaista puno nepravilnog ponašanja, tako da nam je definitivno cilj zdravo okruženje kako korisnici ne bi posezali za "Ad blockers". Trenutno radimo na jednom filteru za reklame koji će funkcionisati u Google Chromeu, ali vjerujte da je to veoma teško. Promjena čitavog reklamnog ekosistema je jednaka promjeni pokvarenog motora mlaznog aviona u letu. Nije lako, ali znamo da se mora obaviti.

Izvor: Nezavisne novine