Izbori se održavaju u vrijeme vanrednog stanja u Francuskoj i u sjenci nedavnog napada na policiju u Parizu. Poslije napada u centru Pariza u četvrtak, u kojem je ubijen jedan, a ranjena dvojica policajca, a i uslijed prijetnje islamskog ekstremizma poslije napada u protekle dvije godine, kada je nastradalo više od 230 ljudi, glasanje se održava pod izuzetno jakim mjerama bezbjednosti sa više od 50.000 policajaca i vojnika.

U francuskim prekomorskim teritorijama i departmanima, kao i za francuske državljane u SAD i Kanadi, glasanje je počelo juče.

U prvom krugu izbora, četiri kandidata imaju izgleda da uđu u drugi, odlučujući i obavezni krug, koji će uslijediti dvije nedjelje kasnije, a u kojem će na megdan izaći dva kandidata sa najboljim rezultatima iz prvog kruga. Sa 11 predsjedničkih kandidata ukupno - od krajnje ljevice do krajnje desnice - između kojih će se opredijeliti 47 miliona registrovanih glasača, francuski izbori predstavljaju važan test i za Evropsku uniju i za populističke lidere koji priželjukuju njen raspad.

Ovonedjeljne ankete nagovještavaju, kao najvjerovatniji ishod prvog kruga, da će se nezavisni centristički kandidat Emanuel Makron 7. maja sučeliti s liderkom krajnje desnice Marin Le Pen, mada je proteklih sedmica trka za naslijednika duboko nepopularnog socijalističkog predsjednika Fransoa Olanda postala dramatično tijesna.

Do objavljivanja konaćnih rezultata, druga najveća evropska zemlja i treća najjača ekonomija ostaje na raskršću, a njena budućnost u EU - pod znakom pitanja.

Izvor: Agencije