Je li priča o plavom dizelu završena, uprkos tome što entitetska ministarstva i dalje imaju višemilionska dugovanja ka poljoprivrednicima?

- Mislim da su poljoprivredni budžeti izuzetno mali i u Federaciji i u Republici Srpskoj. U RS je to 60 miliona KM, u FBiH negdje 80, a ni oni se na godišnjem nivou ne ispunjavaju. S tim novcem poljoprivreda naše zemlje ne može biti konkurentna u odnosu na region i to je potpuno jasno. Bez bar još toliko sredstava, teško poljoprivreda može opstati i ući u utakmicu sa sektorima Hrvatske i Srbije, koji imaju daleko veće podsticaje, a o Evropskoj uniji da i ne govorim.

Jednostavna ideja

Sada smo završili adaptaciju SSP-a i značajna količina proizvoda ući će u BiH bez carina, čime će poljoprivrednici sigurno doći u još težu situaciju. Zbog toga smo Ministarstvo i ja nastojali da stvorimo dobru priliku, da uvedemo kategoriju plavog dizela, a to je bio zaključak i Parlamentarne skupštine BiH od prije nekoliko godina. Dakle, to nije inicijativa sa jednog mjesta. Iz, rekao bih, neobjašnjivih razloga, posebno u Republici Srpskoj smatraju da im novac ne treba, da imaju kategoriju plavog dizela. Vrlo je upitno šta će se u budućnosti moći uraditi.

Pričamo, dakle, o političkoj blokadi. Dok je SNSD bio u vlasti na državnom nivou, Parlament je odluku o plavom dizelu usvojio?

- Poljoprivrednici trebaju reći svoje. Ukoliko su i dalje za uvođenje plavog dizela, mi ćemo tu priču obnavljati. Smatram da je to minimum koji za njih trebamo da učinimo i zbog toga je i bila namjera da od akciza za naftu od 15 feninga, a koje se uzimaju od građana, bar tri feninga vratimo poljoprivredi. To je jednostavna ideja i pristojan podsticaj.

Poljoprivrednici iz RS kažu kako regresirano gorivo Vlada Srpske dijeli onima koji se poljoprivredom ne bave. Je li problem što ta sredstva entiteti ne bi mogli trošiti u druge namjene?

- Ovo je sistem namijenjen isključivo poljoprivrednom sektoru i registrovanim gazdinstvima, sa minimalnom mogućnošću zloupotreba. Polazim od toga da, sve i da u RS-u imaju kategoriju plavog dizela po kojoj isplaćuju 20 - 30 miliona KM, što im smeta da to bude 50 miliona?

Vaš kolega Osmanović kaže kako je prinuđen slati urgencije za svako mišljenje ministarstvima RS. Očekujete li Vi opstrukcije kada je riječ o donošenju zakona, svemu što nas čeka u 2017?

- To jeste problem i to nije samo slučaj sa jednim resorom. Mnogo se vremena troši i za neke stvari za koje nam je potrebno 15 dana prođe pola godine. Ne vidi se želja da što prije usvojimo evropsko zakonodavstvo, standarde i direktive, a zašto je to tako vjerovatno je potrebno mnogo više vremena kako bi se objasnilo. Usporavaće nas to vjerovatno i u 2017. godini. Očekivanja su da se uspostavljanjem mehanizma koordinacije sve može ubrzati, ali vidjećemo da li ćemo odblokirati zastoje na evropskom putu.

Je li predsjednik RS i SNSD-a sve rekao u izjavi “daću sve od sebe da se Savez za promjene i SDA pate na državnom nivou”?

- Patiće se najviše građani blokiranjem procesa. On ne šteti strankama već ljudima. To je ona varijanta “što gore, to bolje”. Pretpostavljam da mu je to neka matrica po kojoj on funkcioniše. Šteta je što takve riječi dolaze od predsjednika Republike Srpske, koji bi trebao biti neki kohezioni faktor, bar kada su u pitanju političke strukture u RS-u. To su moja očekivanja kada je riječ o predsjedniku RS-a. Ne moraju u Savjetu ministara BiH i Vladi RS-a biti iste stranke i iste koalicije. Loša je to poruka sa mjesta kakvo je predsjednik Srpske.

Kakvi su planovi za izvoz, nakon što je u ovoj godini pokrivenost uvoza smanjena? Uz Tursku, pominjete i tržišta Kine i Rusije?

- Mislim da ćemo kada je u pitanju Rusija imati značajan skok u izvozu voća i povrća. Za takvo nešto 2017. bi trebala biti najbolja godina. Trebali bismo ispuniti uslove i za izvoz hrane životinjskog porijekla, skoro smo dobili izvještaj od ruske strane, nakon njihove inspekcije tokom 2016. godine na, čini mi se, stotinu stranica. Ostavili su nam rok od dva mjeseca da ispravimo određene stvari i prilagodimo ih ruskom sistemu. Ukoliko se to desi, to bi bila jedna od zemalja u kojoj bismo mogli da napravimo značajan napredak u izvozu. To su moja očekivanja, no očekujem i veliki skok, a što pokazuju ovogodišnji rezultati i kada je u pitanju Turska.

I nakon silne buke o tome kako je Banja Luka zapostavljena pri izvozu mesa u Tursku, samu vlast demantovali su sa Banjalučkog aerodroma, kazavši da im je to jedini siguran posao!

- Naravno, u više navrata sam kontaktirao i razgovarao sa ljudima iz Banje Luke o tome. Pitanje sa kojeg mjesta će se vršiti transport je komercijalno. Tu se ne pita Ministarstvo. To radite sa aerodroma koji daje najbolje uslove. Uostalom, prevoz mesa za Tursku vršen je i sa Sarajevskog i sa Tuzlanskog i Banjalučkog aerodroma i ne mora to biti jedno mjesto. Kada povećamo količine, vjerovatno će svi biti u opticaju, što je moja želja, ali niti je to posao u kojem se preferira jedan entitet niti jedan aerodrom. Ta se priča nepotrebno povlačila kroz 2016. godinu, bez bilo kakvog razloga.

Ima li planova sa FIPA? Tešanj, Teslić su primjeri kako se u malim sredinama može napraviti veliki posao.

- Što se tiče FIPA, tačno je da su pojačali aktivnosti i prisustvo posljednjih mjeseci i pokušavaju da privuku određen broj investitora u BiH. Možda je rano da govorimo o konkretnim rezultatima. Za dolazak investitora neophodno je da se poboljša poslovna klima, jer morate imati uslove koji su bar ravni onim u zemljama regiona. Iako neki misle drugačije, ja smatram da još mnogo toga moramo uraditi. Zbog toga bismo u 2017. godini na svim nivoima vlasti morali učiniti određene korake, a tačno je postoje sjajne sredine koje su učinile velike pomake.

Predsjedavajući SMBiH Denis Zvizdić kaže kako očekuje tihi otpor u reformi javnog sektora. Otvaraju li se tim reformama mogućnosti da se pomogne onom realnom?

- Kada je u pitanju državni nivo, moram napomenuti da je on već nekoliko godina limitiran na iznos od 950 miliona budžetskih sredstava. Obaveze zemlje su opet, posebno zbog napredovanja ka EU, sve veće. Sigurno je da se državni nivo ne može nazvati onim koji mnogo troši. Povećanja budžeta nije bilo u posljednjih 5-6 godina, ali su rasli entitetski budžeti, došlo je do povećanja administracije na svim nivoima i slažem se sa gospodinom Zvizdićem. Možda neće biti opstrukcija, ali neće biti ni lako zaustaviti zapošljavanja u javnom sektoru, što je jedna od preporuka ključnih međunarodnih finansijskih institucija.

Ozbiljan zadatak

To je dio i Reformske agende na čije smo se provođenje obavezali, a obavezali smo se i na to da će se smanjiti doprinosi, kako bi se pomoglo realnom sektoru, odnosno poslodavcima. To teško ide, jer ako smanjite doprinose, taj novac morate negdje nadoknaditi. Realizacija Reformske agende pristojno se odvija i to je jedan od dokumenata koji nije ostao mrtvo slovo na papiru.

Očekujete li probleme u popunjavanju Upitnika EK-a?

- Ljudi olako to shvataju, kao posao koji ćemo brzo završiti. Mislim da on to nije i zbog pitanja na koja treba ponuditi kvalitetne odgovore, te ih uskladiti s obzirom na složen sistem države. S druge strane, problem mogu biti i kadrovi, jer potpuno je jasno da mi nemamo dovoljno stručnih i sposobnih kadrova za odgovore, iako se mnogi ne slažu s tim.

Pričamo o svim nivoima?

- Da. Na kraju će se to usaglašavati u okviru jedne grupe na čelu sa predsjedavajućim Zvizdićem. Morate odgovoriti na više od 3.000 pitanja u standardu koji je prihvatljiv EU i onda očekivati zeleno svjetlo od Bruxellesa. Pripremili smo se, ali smo i svjesni da je to ozbiljan zadatak.

Nakon ukidanja sankcija Energetske zajednice, šta je moguće realizovati, bez da se ponovo spominje prenos nadležnosti?

- Imamo obavezu da usvojimo zakon. Nadam se da ćemo to uraditi, ali kod nas se nikad ne zna. Taman kad pomislimo da smo se sa Džindićem i Đokićem dogovorili, onda iskrsne neki detalj. Nedavno smo sjedili, bio je i direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač, kojem je strpljenje na izmaku. Nadam se da ćemo to uspjeti razjasniti.

Izvor: Oslobođenje