Pod sloganom "Sa prirodom do zdravlja", ova članica Evropske unije razvila je najsavremeniju turističku ponudu u toj oblasti. Slovenci su izgradili 15 spa centara u koje je uloženo milijardu dolara, koji trenutno ovoj zemlji donose više od 50% prihoda od turizma. Prema posljednjim podacima, prihodi od medicinskog i spa turizma u Sloveniji su dostigli 244 mil EUR u 2013. godini. Samo "Terme Olimia" su u prvih pet mjeseci 2014. godine ostvarile 68.000 komercijalnih noćenja, a ukupan prihod u tom period iznosio je 6.252.000 EUR.

Kada se osvrnemo na ove podatke, stiče se pogrešan utisak da je dovoljno samo investirati dosta novca kako bi se ova grana turizma razvila. Iako je činjenica da je neophodno veliko ulaganje, Slovenija ima i tradiciju banjskog turizma koja datira iz doba Rimljana kada su otkrivena ljekovita svojstva izvora na ovim prostorima. Od XVII vijeka počela je i izgradnja slovenačkih balneoloških centara.

Međutim, velnes i spa turizam kakav razvija Slovenija nije klasičan banjski turizam, jer je prije svega namijenjen turistima koji imaju dobro zdravlje i žele da to zdravlje održe. Posjetioci ovde dolaze zbog zabave i rekreacije. Prednost ove grane turizma je što posjetioci dolaze tokom cijele godine.

"Laško" U početku su slovenački centri bili namijenjeni poslovnim ljudima koji su ovde provodili produžene vikende. Sve više termi, među kojima su "Laško" i "Čatež", upotpunjuje svoju ponudu i mini akva parkovima na otvorenom koji su zanimljivi djeci, pa su porodice danas najčešći gosti pored poslovnih ljudi koji ovde nalaze odmor od svakodnevnog stresa.

Čelni ljudi termi svoje strategije sve češće usmjeravaju na privlačenje stranih turista. Iako među strancima uglavnom prednjače Nijemci i Austrijanci, posjetioci iz Srbije su česti gosti ovih luksuznih centara.

Spa centri i na primorju

Ne treba zaboraviti ni slovenački obalu koja se prostire oko 42 kilometra duž Jadranskog mora i najpoznatiji primorski grad – Portorož. Biser slovenačkog primorja nije samo klasično ljetovalište već mondensko mjesto koje obiluje velnes i spa centrima. Portorož ima oko 12.000 ležaja, od čega je polovina u hotelima. Srbi su u Portorožu u 2013. godini ostvarili više od 6.000 dolazaka i 22.000 noćenja, što je oko 2% svih gostiju. Osim Slovenaca, najviše posjetilaca dolazi iz Austrije, Italije, Njemačke.

Ni planine ne mogu bez velnesa

Prije razvoja banjskog turizma, glavni adut slovenačkog turizma su bila skijališta na kojima su stasavali skijaški šampioni. Slovenija ima čak 87 skijališta sa ukupno više od 600 kilometara skijaških staza. Julijanski Alpi koji se prostiru na sjeverozapadu zemlje sa najvišim vrhom na planini Triglav, koji su osim za skijanje idealni i za rafting, privlače veliki broj turista. Međutim, ponuda slovenačkih skijališta je sve češće je upotpunjena spa i velnes centrima u hotelima planinskih ljepotica.

Piran Slovenija kao Monte Karlo

Dakle, razvoj velnes i spa turizma dominira u turističkoj ponudi Slovenije, ali je zanimljivo da značajan dio te ponude čine i igre na sreću, koje ovde imaju četrdesetogodišnju tradiciju.

- U Sloveniji radi dvanaest kazina i zabavnih centara za igre na sreću. Ponuda igara na sreću locirana je, prije svega, u poznatim turističkim mjestima i većim gradovima. Prvi kazino otvoren je prije skoro 40 godina u Portorožu , a zatim je slijedio kazino na Bledu. Međutim, 1984. godine, ulaskom novog ponuđača u Novoj Gorici, počeo je novi trend u razvoju slovenačke ponude igara na sreću. U sljedećih deset godina otvoreno je više novih lokacija za igre na sreću, između ostalog Rogaška Slatina, Maribor, Lipica, Ljubljana, Kranjska gora i Otočec. Najveći i istovremeno najmlađi je zabavni centar Perla preduzeća HIT u Novoj Gorici, koji u cjelosti predstavlja ostvarenje nove poslovne filozofije igara na sreću u Sloveniji – stoji na zvaničnoj stranici Turističke organizacije Slovenije.

izvor: ekapija.com