Mađarska je jedna od rijetkih država čiji su građani masovno prije desetak godina dizali kredite u švajcarskim francima, u kojoj kurs franka ne izaziva paniku ni među dužnicima, ali ni u vladi premijera Viktora Orbana, kome je obećanje da će riješiti problem kredita bila jedna od važnijih poluga dolaska na vlast, piše zagrbački Večernji list.

Poslije višegodišnje borbe s EU, koja je negodovala zbog zadiranja vlasti u tržište kapitala, vlada je omogućila dužnicima da kredite u stranim valutama pretvore u kredite u domaćoj valuti po povoljnom kursu, a u proljeće će dužnicima početi da stižu i odštete zbog nepravednih postupaka banaka.

Krajem prošle godine odlučeno je da se krediti u francima i ebrima pretvore u kredite u forintama po fiksnom kursu ispod tržišne vrijednosti, tako da promjena kursa švajcarskog franka neće imati uticaja na kredite od ukupno deset milijardi evra, komentariše šefica "Reutersa" za Mađarsku Kristina Tan.

Domaćinstva još uvijek imaju kredite u francima u vrijednosti od 540 milijardi forinti (1,7 milijardi evra). Najvećim dijelom se radi o kreditima za automobile, koje je rast franka ipak pogodio.

Za prebacivanje kredita na forinte korišćena su dva referentna kursa - srednji kurs Mađarske narodne banke od 7. novembra, kada je donesena odluka o konverziji, i kurs od 16. juna, kada je Vrhovni sud donio odluku da je praksa banaka, kada je riječ o kreditima u stranim valutama, u pojedinim slučajevima bila nepravedna.

Konvertiranje je sprovedeno po nižem od dva kursa - 256,6 forinti za švajcarski franak, odnosno 309 forinti za evro.

Konverzije kredita počele su odlukom mađarskog Monetarnog savjeta da centralna banka za ovaj posao mora bankarskom sektoru obezbijediti devet milijardi evra. Potom je centralna banka sa učesnicima procesa sklopila ugovor kojim se obavezuje da će im osigurati iznos potreban da se umanji kursni rizik operacije, a zauzvrat su se kreditne institucije obavezale da će novac za konvertovanje kupiti od nje, a ne na deviznom tržištu.

Ministarstvo privrede je potom najavilo gašenje kredita u stranim valutama. Na osnovu odluke Vrhovnog suda, vlada je odredila da banke - njih oko 400 - moraju da obeštete korisnike.

Oni dužnici koji su s bankama sklopili sporazum, isplatu očekuju na proljeće, što bi predstavljalo posljednji korak u gašenju kredita u stranim valutama.

Centralna banka izdvojila je tri milijarde evra iz rezervi radi podrške bankama, prenio je "Biznis".

izvor Biznis.ba