Istorijsko rukovanje: Barak Obama i Raul Kastro u Južnoj Africi na ispraćaju Nelsona Mendele.

Vašington je najzad odlučio da okonča hladni rat sa susjednom Kubom četvrt vijeka poslije pada Berlinskog zida i 54 godine pošto je uveden američki embargo prema karipskom ostrvu. Amerika će uspostaviti pune diplomatske odnose sa Kubom i otvoriti u Havani ambasadu SAD prvi put poslije više od pola vijeka.

Ukidanje sankcija, koje je u dvadesetak rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija svake godine oštro osuđivao cijeli svijet (sem Izraela i SAD) ipak će se dešavati postepeno. Amerika će prvo olabaviti propise o putovanjima na Kubu i povećati sumu koju kubanski Amerikanci mogu da šalju svojoj familiji na dvije hiljade dolara umjesto sadašnjih 500 dolara svaka tri mjeseca. Amerikanci će moći da putuju na Kubu i da odande donesu robu vrijednu 400 dolara , pa će tako prvi put poslije pola vijeka u SAD ući u ograničenim količinama originalne kubanske cigare koje se prodaju kao najkvalitetnija roba u celom svetu sem u Americi. Potpunu slobodu turističkih putovanja na Kubu moći će da odobri samo američki kongres u kome sjede i neki kongresmeni koji se tvrdokorno protive svakom napretku u kubansko-američkim odnosima.

Tajni pregovori oko uspostavljanja odnosa počeli su još prije osamnaest mjeseci u Kanadi, uz svestranu podršku argentinskog pape Franje koji je u Vatikanu organizovao konačni susret zvaničnika iz Havane i Vašingtona, otkriva „Njujork tajms”.

Kuba je prije par dana oslobodila Amerikanca Alana Grosa, osuđenog na petnaest godina zatvora zbog špijunaže, dok su SAD na slobodu pustile tri kubanska obavještajca. Oslobađanje Alana Grosa, koji je u kubanskom zatvoru proveo pet godina, bio je jedan od glavnih preduslova za otopljavanje odnosa između dvije susjedne zemlje. Razmjena zarobljenika se dogodila nekoliko sati prije najavljenih govora Baraka Obame i Raula Kastra. Zaokret u američko-kubanskim odnosima dugo je najavljivan, ali je led počeo ubrzano da se topi u poslednjih nekoliko meseci, kada je čak i „Njujork tajms” objavio tri uvodnika u kojima se zalaže za ukidanje embarga i hvali hrabrost i požrtvovanje kubanskih ljekara i njihove spremnosti da se otisnu u Afriku kako bi liječili oboljele od ebole. 

Amerika je uvela sankcije Kubi ubrzo pošto je na ostrvu zbačena diktatura i izvedena revolucija (1959) pod vođstvom Fidela Kastra i njegovog mlađeg brata Raula koji je i danas na vlasti.

Raul Kastro i Barak Obama su se 16. decemba, tačno u podne po njihovom vremenu a 18 časova po evropskom, svako iz svoje prestonice, Havane i Vašingtona, obratili govorima kako bi o ovom istorijskom događaju obavestili svoje zemljake i cijeli svijet. Prije toga dvojica lidera su razgovarali telefonom čitav sat, što je, koliko se zna prvi razgovor između jednog američkog predsjednika i Raula ili Fidela Kastra za posljednjih pola vijeka.

Govoreći iz Bijele kuće, Obama je objavio kraj politike koju je pregazilo vrijeme i koja se pokazala kao neuspješna tokom više decenija

On nije precizirao kada će se tačno uspostaviti puni diplomatski odnosi, ali je rekao da će se promene dogoditi što je brže moguće i podsjetio da su takvi odnosi odavno uspostavljeni sa Kinom i Vijetnamom.

Raul Kastro je u isto vrijeme i gotovo istim riječima objavio uspostavljanje odnosa sa SAD iz Havane. I Kastro je, kao i Obama, zahvali papi Franji na pomoći i podršci da se obnove razgovori između dvije zemlje.

Poseban naglasak stavio je na oslobađanje „kubanskih heroja” Herarda Ernandesa, Ramona Labanjina i Antonija Herera, koji su bili osuđeni zbog špijunaže u SAD. Oni su se na Kubu vratili u isto vrijeme kada je Alan Gros sletio na američko tlo. 

Raul Kastro je takođe istakao da „moramo da naučimo da civilizovano živimo jedni pored drugih uprkos razlikama”. Ali Havana se nije odrekla nijednog jedinog revolucionarnog principa na koje je Vašington bezuspješno pokušavao da ih natjera, tvrdi kubanski lider.

Vrhunac krize između dvije zemlje nastupio je još aprila 1961, kada su se invazione snage, pripremane i naoružane u SAD iskrcale na južnoj obali Kube u Zalivu svinja. Nešto kasnije za Kubu je vezan i najdramatičniji momenat hladnog rata u oktobru 1962. godine, kada je zbog sovjetskih projektila na Kubi umalo došlo do nuklearnog rata. Napetost dvije supersile prevaziđena je pošto je sovjetski lider Hruščov pristao da povuče projektile. Dogovor je predviđao da SAD takođe povuku projektile stacionirane u Turskoj, što nikada nije sprovedeno.

Ekonomske štete od sankcija SAD, Kuba je nedavno procijenila na 975 milijardi dolara. Vašington je s druge strane uporno istrajavao u blokadi ostrva, iako je više puta čak i od strane tamošnjih zvaničnika potvrđeno da su sankcije kontraproduktivne i da ne dovode do rezultata.

izvor: politika.rsd