Otkad je 2011. godine preminuo, poklonici Stiva Džobsa u medijima su ga ispratili riječima hvale i opisima poput vizionar i kompjuterski genije. Ipak, mnogi nisu dijelili njihovo mišljenje, izražavajući skeptičnost prema njegovom stvarnom doprinosu.

Ipak, pokojnog osnivača trenutno najvrijednije kompanije na svijetu nikako ne treba potcjenjivati, a jedan od najboljih uvida u njegovo razmišljanje može se naći u intervjuu Plejboju 1985. godine, koji je nedavno objavio sajt Longform.org.

Sa više od 30.000 riječi Džobs je čitaocima poznatog časopisa predstavio mnogo zanimljivih ideja i angdota.

Na pitanje šta će kompjuteri promijeniti u bliskoj budućnosti, Džobs odgovara da će glavni razlog ljudi da kupe računar za kuću kako bi se povezali na komunikacionu mrežu, koja će se prostirati ta teritoriji čitavih država i šire.

„Sada smo u početnoj fazi nečega što će istinski biti nevjerovatan tehnološki proboj. Nešto poput onog koji je stvorilo otkriće telefona. Mogu samo da spekulišem. Ne mogu sa sigurnošću da kažem, ali jednostavno znam da će biti veoma značajno“, istakao je Džobs.

Upitan da li onda traži od ljudi da investiraju 3.000 dolara i da vjeruju u nešto neodređeno, on objašnjava da u budućnosti to neće biti slučaj.

„Najteži dio posla je što kada vas ljudi pitaju za pojedinosti vi ne možete da im odgovorite precizno. Da je neko prije sto godina pitao Aleksandra Grejama Bela šta će biti moguće uraditi sa telefonom, on ne bi mogao da mu precizno odgovori kako će sve telefon uticati na čovječanstvo“, rekao je Džobs.

Prema njegovim riječima, Bel nije znao da će ljudi moći da telefonima da pozovu i provjere koji se film i kada daje u bioskopima, da naruče potrepštine iz prodavnice ili da zovu rođake na drugom kraju planete.

„Morate da uzmete u obzir da je prvi javni telegraf uveden u upotrebu 1844. godine. Bio je to nevjerovan komunikacioni proboj. Mogli ste vrlo brzo da pošaljete poruke od San Franciska do Njujorka. Ljudi su govorili o tome da instaliraju telegraf na svaki radni sto u SAD kako bi se povećala produktivnost. Ali to nikada ne bi pošlo za rukom, jer je njegovo korišćenje iziskivalo da neko nauči cijelu sekvencu čudnih znakova - Morzeovu azbuku, za šta je bilo potrebno oko 40 sati", objasnio je osnivač „Epla".

Srećom, kako kaže, Bel je 1870-ih predao zahtjev za patent telefona, koji je obavljao u osnovi isti posao kao i telegraf, ali su ljudi već znali da ga koriste.

Jedan od zanimljivijih dijelova intervjua jeste onaj u kom Džobs poredi Pong, jednu od prvih video-igara, sa radom Aristotela.

„Kada sam se vratio sa putovanja po Indiji počeo sam da razmišljam šta sam naučio. Između ostalog i to da sam shvatio da zapadnjačka ideja racionalnog razmišljanja nije urođena ljudska osobina. Ona naučena. Nikada mi do tada nije palo na pamet to da nas neko nije naučio da razmišljamo na određeni način, nikada ne bismo tako ni razmišljali. Očigledno, jedan od najvećih izazova obrazovnog sistema je da nas nauči kako da razmišljamo“, rekao je Džobs.

Pojašnjavajući svoju misao dodaje da će kompjuteri što dosupniji budu postajali sve više uticati na kvalitet i način razmišljanja djece koji imaju ta oruđa na raspolaganju. Ljudi su se oduvijek koristili oruđima.

„Ono što je sjajna stvar sa oruđima poput knjiga je to što možete da pročitate šta je Aristotel pisao. Ne mora neki profesor da vam objašnjava. Ta direktna prenošenja misli i ideja su ključni gradivni blokovi u odgovoru na pitanje kako smo kao društvi napredovali do danas. Međutim, problem sa knjigom je što ne možete da dobijete puno iskustvo i pitate Aristotela nešto. Mislim da je potencijal kompjutera da nekako prenese temeljne principe iskustva“, ističe Džobs.

Kao primjer navodi video-igru Pong, koja, kako kaže, koristi i ponaša se po osnovnim principima gravitacije, momenta impulsa i sličnim fizičkim zakonima, a opet svaka partija je drugačija od prethodne - slično kao i život.

„To je najprostiji primjer. Ono što kompjuterski programi mogu da urade jeste da iskoriste te temeljne principe, suštinu, i da onda stvore hiljade različitih iskustava baziranih na percepciji tih principa. Šta ako bismo mogli da nekako na osnovu njegovih razmišljanja i ideja stvorima Aristotelov pogled na svijet, odnosno njegove temeljne principe na osnovu kojih posmatra svet. Onda biste zaista mogli da ga pitate neko pitanje“, naveo je Džobs.

Otkad su se on i Stiv Voznijak razišli, spekulacija o njihovom odnosu nikada nije manjkalo. Ali Džobs je intervjuu daje vrlo ljudski uvid u njihov odnos.

„Ključna stvar je ta da Voz nikada nije bio zainteresovan u 'Epl' kao kompaniju. On je bio zainteresovan da napravi Epl II na ploči kako bi mogao da ga nosi bilo gdje, a da ne mora da pazi da žice ne puknu na putu. Postigao je to i nastavio svojim putem. Imao je druge ideje“, objasnio je on.

Ipak, u nastavku intervjua ističe da je sa Stivom ostvario vezu koja će trajati cijeli život.

„Kada sa nekim radite tako blisko i zajedno prođete kroz iskustva kroz koja smo mi prošli, onda se stvori veza za cijeli život. Kakve god nesuglasice da smo imali, uvijek će postojati ta veza. Iako sa prolaskom vremena možda nećete biti najbolji prijatelji, postoji nešto što na neki način prevazilazi čak i prijateljstvo. Voz sada živi svoj život. U kompaniji nije bio već pet godina. Ali ono što je on uradio biće upisano u istoriju“, rekao je Džobs osvrćući se na odnos sa čovjekom sa kojim je pokrenuo tehnološku revoluciju.