Program masovnog štampanja novca pokrenut je 2008. godine, u najgoroj fazi finansijske krize, kada je prijetilo potpuno urušavanje američkog, ali i globalnog finansijskog sistema.

Američka centralna banka (Federalne rezerve) je kao i inače u recesijama spustila kamatne stope praktično na nulu, ali to nije pomoglo.

Zbog toga se u dogovoru s vladom, centralna banka odlučila na radikalan potez, kakav nikada do tada nije povukla - štampanje velikih količina novca kojim su kupovane obveznice od uspaničenih ulagača i banaka na finansijskom tržištu.

Plan je bio smiriti tržišta i dati svima do znanja da do potpunog kraha neće doći, jer će Fed kupiti sve državne obveznice koje investitori i banke budu morali ili željeli da prodaju.

Program štampanja novca kod mnogih profesionalaca i većeg dijela američke i svjetske javnosti nije naišao na odobravanje, jer su mnogi smatrali da održavanje prividne i vještačke stabilnosti na finansijskim tržištima nije dobro.

Osim toga, pojavio se strah da će tolika količina novog novca u opticaju dovesti do visoke inflacije i obezvrijeđivanja štednje.

Ipak, ovaj program pokazao se pozitivnim, jer se američka ekonomija puno brže oporavila nego evropska.

Efekt američkog štampanja novca se jasno može vidjeti na finansijskim tržištima. Dionice u razvijenim ekonomijama su od dna koje su dotakle 2009. godine porasle oko 200 odsto i sada mnogi upozoravaju da postaju precijenjene.

Prije približno pola godine, kada je Fed najavio da će uskoro završiti s štampanjem dolara, trend slabljenja dolara se okrenuo i američka valuta počela je naglo da jača. Od maja je dolar u odnosu na evro, ali i većinu drugih valuta ojačao više od 10 odsto.

Analitičari Admiral Marketsa i dalje smatraju da će američka valuta jačati, ali od sada nešto sporijim tempom.

Izvor: b92.net