Majkl je 2012. godine, tokom Obamine kampanje, bio glavni službenik za integracije i inovacije, nakon čega je Obama uz veliku pomoć informacionih tehnologija i društvenih mreža pobijedio na izborima. 

Povodom njegove posjete Banjaluci, razgovarali smo sa Majklom o uticaju društvenih mreža na način komuniciranja i širenja informacija. 

Koliko su društvene mreže uticale na kvalitet dvosmjerne komunikacije?

Vjerujem da je digitalna komunikacija poboljšala kvalitet angažovanja u zajednici. Kvalitet individualne komunikacije je promjenjiv, dramatično se mijenja na osnovu organizacija i stanovništva. Međutim društvene mreža nude mogućnosti da se ljudi angažuju, na više načina, u organizacijama koje su im bitne u kontekstu politike, te priliku da na razne načine učestvuju u političkom procesu. 

Osim iskustava koje ste imali u kampanjama za predsjednika SAD-a, da li biste nam mogli dati primjer dobre upotrebe društvenih mreža kada su u pitanju izbori u nekim od evropskih zemalja? 

Mislim da se u zadnjih par godina odvija interesantan pokret u Italiji. “Cinque stele” pokret se pojavio kao odgovor na frustraciju koju ljudi osjećaju zbog toga što ne mogu direktno učestvovati i političko angažovanje obavljati na internetu. Uspjeli su dobiti veliki broj stolica u parlamentu i to većinom putem interneta. Mislim da organizacije koje su sposobne da spoje “onlajn  i oflajn” komunikaciju ostvaruju veliku uspjeh, jer na taj način dospijevaju do šire mase. Još uvijek postoji digitalna podjela u mnogim zemljama, uključujući i SAD, tako da kampanje koje su u potpunosti “onlajn ” imaju tendenciju da izoluju ljude.

U BiH političari ne pridaju veliki značaj Tviteru. U prvoj kategoriji korisnika društvenih mreža bili su novinari, koji su tim putem dijelili informacije. Po vama da li je Tviter jedan od najboljih kanala putem kojeg se priče iz onlajn sfere prelijevaju u oflajn  sferu?

Mislim da je to tačno, pogotovo u ranim fazama. Na početku, tokom kampanje 07/08, novinari su prvi počeli koristiti Tviter za razmjenu informacija. To je postao jako bitan metod korišćenja društvenih mreža kako bi se izvršio pritisak na tradicionalne medijske kanale. Mislim da te prilike postoje i ovdje jer se Tviter polako širi. Čak i u SAD-u više od pola zemlje ne koristi Tviter aktivno. To je bitan faktor u razmjeni informacija koje ljudi onda mogu podijeliti na različite načine, da li to bilo na tradicionalni oflajn način komuniciranja ili dijeljenje sa Tvitera na Facebook ili na neku drugu društvenu mrežu.

(Učesnici okruglog stola na temu političke komunikacije na internetu)

Koliko smatrate da su društvene mreže u zadnjih 4 - 5 godina uticale na to da se tradicionalni mediji transformišu, da se promijene, da postanu brži?

To je interesantno pitanje, vjerujem da svaki medij ima svoju evoluciju. Promjena u tiražu štampanih medija se dogodila jer je to neefikasan način dostavljanja informacija. Bez obzira na ostale stvari koje se odvijaju na polju medija, mi bi ionako otkrili nove i bolje načine da dostavimo sadržaj bez da ga isporučujemo na različite krajeve svijeta. Činjenica je da digitalni sadržaj obuhvata veću teritoriju u smislu širenja dometa novina jer je, na primjer, mnogo teže podijeliti komad papira od tvita. Tako da se stvaraju uslovi putem kojih tradicionalni mediji mogu prihvatiti digitalne kanale kako bi povećali svoj domet. Možda društvene mreže funkcionišu kao ubrzivač za promjene, ali sam siguran da bi se sve ovo desilo i bez njih. 

Da li nam možete dati primjer dnevnih novina u SAD-u koje kombinuju tradicionalne metode i internet?

Mislim da je New York Times dobar primjer. Njihov digitalni tim je napravio vrlo dobar posao tako što je print sadržaj učinio zanimljivim za onlajn  publiku. Oni imaju nevjerovatan sektor za infografike koji kreira interaktivne vizuelizacije tekstova i na taj način čitaocu potpunjuju doživljaj. Bitno je da uočite priliku koju vam obje verzije nude, a ne da ih gledate kao konkurentne medijske kanale. To je New York Times vrlo dobro odradio. 

Izbori u BiH su za nešto manje od 5 mjeseci. Predizborna kampanja je već počela, ali ne možemo primijetiti neku pretjeranu aktivnost političkih stranaka kada su u pitanju društvene mreže. Da li je uopšte moguće dobiti rezultate ako kampanja na internetu traje samo 3 - 4 mjeseca?

Za izgradnju zajednice treba vremena. Izgradnja zajednice na internetu koja veže ljude istog mišljenja je proces koji se ne može desiti preko noći, ali 4 -5 mjeseci je sigurno dovoljno vremena da se iskoriste ove prilike kao dodatak na ostale aktivnosti. Onlajn alati se mogu koristiti kako bi se proširio domet planiranih aktivnosti, kao što su skupovi, dok se oflajn događaji kao što su sastanci mogu predstaviti širim masama putem “live stream-a”. Mogućnost ljudi da kominiciraju jedni sa drugima na daljini može smanjiti barijere na ulasku u politički proces i to može biti uticajan dio procesa u periodu do izbora. 

Koliki je budžet koji su političke stranke potrošile na oglašavanje, a koji procenat tog budžeta je otišao na internet na posljednjim izborima u SAD-u?

Tradicionalni mediji su mnogo skuplji. Potrošili smo mnogo para na tradicionalne metode, što ne znači da su digitalni mediji manje bitni. Potrošili smo ogromne količine vremena, energije i sredstava na optimizaciju načina na koji uključujemo ljude u svijet onlajn  medija, a na taj način smo tokom vremena izgradili onlajn zajednice i pronašli nove ljude na novim mjestima. Sigurno smo mnogo više sredstava potrošili na televiziju, ali iz razloga što je ona mnogo skuplja. Onlajn alati mogu biti mnogo efikasniji u smislu dolara po akciji. 

Bili ste u Mostaru, Sarajevu i Banjaluci, kakvi su utisci o BiH? Naišli ste u prilično nezgodnom trenutku kada je cijela zemlja u velikom problemu zbog poplava. Međutim imali ste priliku komunicirati sa mladim ljudima, sa ljudima iz organizacija civilnog društva i medija.

Nakon samo par dana daleko sam od stručnjaka, ali me oduševilo to što su svi radoznali i angažovani, bilo da su oni vladini zvaničnici ili profesionalni komunikatori, mladi student i aktivisti. Mislim da postoji veliki interes za moć digitalnih alata koji šire mogućnost učestvovanja u političkom procesu. Ohrabrujuće je čuti primjere kako digitalni alati igraju ulogu u načinu na koji država odgovara na ovaj izazovni period. Mnogo smo pričali o ulozi društvenih mreža u ovakvim slučajevima i u podsticanju brže reakcije od strane institucija u slučaju krize.

autor: Frontal