Predsjednik Srpske radikalne stranke i haški optuženik Vojislav Šešelj za nekoliko mjeseci mogao bi da se vrati u Srbiju!

Kako su u izvještaju podnijetom Savjetu bezbjednosti UN naveli predsjednik Tribunala u Hagu Teodor Meron i glavni tužilac Serž Bramerc, prvostepena presuda Šešelju biće izrečena četiri mjeseca kasnije nego što je prvobitno bilo planirano, tačnije u julu ove godine. Proces suđenja Šešelju praktično je završen 20. marta 2012, kada je on završio sa iznošenjem završne riječi.

U Haškom sudu za Telegraf potvrđuju da će postupak biti okončan ove godine, ali nisu željeli da istaknu tačan datum izricanja presude.

- U ovom trenutku još uvijek nemamo tačan raspored aktivnosti, i to važi i za slučaj Vojislava Šešelja – dodaju u Haškom sudu.

U stranci Vojislava Šešelja, koja prvi put nakon više od dvadeset godina nije u sazivu srpskog parlamenta, s nestrpljenjem čekaju jul. Kako u razgovoru za Telegraf kaže funkcioner SRS Nemanja Šarović, Haški sud protiv Šešelja nema nikavih dokaza, pa bi on “morao da bude pušten”.

- Opšti stav, bez obzira na to kojoj partiji ko pripada, od Čedomira Jovanovića pa do druge krajnosti, jeste da dokaza protiv Šešelja nema. Ja sam siguran da bi on morao da bude pušten, ali presude Gotovini i Haradinaju dovoljno govore o pravičnosti tog suda. Tamo niko nije osuđen za zločine nad Srbima – podsjeća Šarović.

Prema njegovim riječima, o eventualnom povratku lidera SRS na političku scenu Srbije ne može se govoriti, jer “Šešelj politiku nikada nije napuštao”.

- Iako su sve učinili da ga ućutkaju i iz politike protjeraju, istina je da Vojislav Šešelj politiku nikada nije napuštao. Njegov odlazak u Hag je bila žrtva i upravo je vezana za njegovo bavljenje politikom. On je dokazao da je na svaku žrtvu spreman i sada je potpuno jasno da je on tamo otišao da brani istinu o srpskom narodu – smatra Šarović.

Slično razmišlja i njegov partijski kolega Zoran Krasić, koji tvrdi da je izračunao da je Šešelj u Hagu dva i po puta ugroženiji od bilo kog drugog optuženika.

- To je prosta matematička računica. Meni ni do danas nije jasno šta on tamo traži. Svaka sekunda koju je tamo proveo je pretjerana – poručuje Krasić.

On dodaje da je “Šešelj čitav život podredio politici i srpskom narodu“.

DESET GODINA SUĐENJA I SUNOVRAT PARTIJE

Podsjetimo, Vojislav Šešelj se na spisku haških optuženika pojavio oktobra 2001. godine, dok je optužnica koju je potpisala tužiteljka Karla del Ponte obelodanjena 14. februara 2003. Deset dana kasnije, Šešelj se dobrovoljno uputio ka Haškom tribunalu.

Svoje razloge on je objasnio u razgovoru za “Večernje novosti”, gdje je rekao “da bi bio duboko nesrećan kada bi taj svjetski cirkus prošao bez njegovog direktnog učešća“.

- Jedva čekam da odem u Hag. Što prije i u bilo kom svojstvu. Moj životni cilj nije da mirno umrem u krevetu, već da ostavim neko djelo po kome će me se sjećati pokoljenja. Hag je za tako nešto idealna prilika – poručio je tada Šešelj.

Za ovih deset godina “slučaj Šešelj” nekoliko puta je bio i na naslovnim stranama inostrane štampe. U međuvremenu, kada je u pitanju upravljanje strankom, Šešelj nijednog trenutka nije “ispuštao konce iz ruku”: njegove rekacije na odvajanje Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića bile su vrlo burne, a neposredno pred potonje izbore za predsjednika Srbije SRS je kandidovala Jadranku Šešelj – po liderovoj izričitoj želji.

Takođe, nakon “ispadanja” iz poslaničkih klupa, Šešelj je poslao detaljne instrukcije za “čistku” u stranci, nakon čega je cijeli stranački vrh izmjenjen.

Inače, hrvatski hrvatski novinar i haški osuđenik Domagoj Margetić rekao je u razgovoru za Telegraf da bi za Šešelja i Ratka Mladića trebalo očekivati oslobađajuće presude.

(Telegraf.rs/Frontal)