Uzevši u obzir liste u ovom momentu najdominantnijih političkih subjekata sa sjedištem u oba entiteta, podaci do kojih smo došli govore u prilog tome da se trend marginalizovanja žena u politici u Bosni i Hercegovini nastavlja.

U tom smislu, situacija je najgora na državnom nivou, odnosno na listama za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Pomalo nevjerovatno zvuči podatak da u sve tri izborne jedinice u Republici Srpskoj, (521, 522 i 523), politički subjekti, SDS, PDP, SNSD, SP Petar Đokić, Za pravdu i red-lista Nebojše Vukanovića, DNS, Ujedinjena Srpska i DEMOS, kao nositeljicu liste nisu postavlili niti jednu ženu.

U pet izbornih jedinica za taj nivo u Federaciji BiH, (511, 512, 513, 514 i 515), situacija je također veoma loša. Naime, od ukupno 12 političkih subjekata sa sjedištem u tom entitetu, a čije smo liste uzeli u razmatranje, SDA, DF, Naša Stranka, Narod i Pravda, SBB, SDP BiH, HDZ BiH, HDZ 90, Bosanskohercegovačka inicijativa-Kasumović Fuad, NES, SBiH i Koalicija Država, njih pet nema ni jednu ženu prvu na listama. Radi se o DF-u, SBB-u, SDP BiH, HDZ 90 i NES-u.

Na samo jednoj od pet lista, u strankama SDA, Našoj Stranci, NiP-u, Bosanskohercegovačkoj inicijativi-Kasumović Fuad, te SBiH-u i Koaliciji Država, nositeljica je žena.

Jedini politički subjekat koji se u ovom smislu izdvaja od ostalih je HDZ BiH čije čak četiri liste od pet u Federaciji BiH za državni nivo nose žene.

Kada se radi o utrci za mandate za entitetski nivo, na listama ključnih političkih subjekata u Republici Srpskoj koji će pred birače izaći za mandate u Narodnoj skupštini RS, broj žena prvih na listama također se približava nuli.

Tako, i za ovaj nivo vlasti, u osam izbornih jedinica, (301, 302, 303, 304, 305, 306, 307, 308), nosioci listi SNSD-a, SDS-a, DNS-a i SP-a Petar Đokić su isključivo muškarci. Za razliku od državnog nivoa, Ujedinjena Srpska i Za pravdu i red-lista Nebojše Vukanovića odlučili su se za po jednu ženu nositeljicu, dok PDP i DEMOS imaju “čak” po dvije.

Zanimljivo je da ni uoči Opštih izbora 2018. godine, SNSD i SDS također nisu imali niti jednu ženu na čelnim pozicijama svojih lista, kako na entitetskom, tako i na državnom nivou.

Za Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zastupnike će birači birati iz 12 izbornih jedinica i to 401, 402, 403, 404, 405, 406, 407, 408, 409, 410, 411, 412.

Ranije navedenih 12 političkih subjekata sa sjedištem u Federaciji BiH, ukupno je kao nositeljice lista postavilo samo 24 žene, od moguća 144 prva mjesta na listama za Zastupnički dom PFBiH. Najviše žena nositeljica, njih pet, za ovaj nivo zakonodavne vlasti ima SBB, zatim slijedi grupa stranaka okupljenih oko Koalicije Država-Mirsad Hadžikadić sa četiri, gdje treba napomenuti da je u izbornoj jedinici 404, ovaj politički subjekat na listi ima samo jednu osobu, i to ženu. Slijede SDA, NES i HDZ BiH sa po tri nositeljice lista od mogućih 12, DF i Naša Stranka sa po dvije, te SDP BiH, Narod i Pravda i SBiH sa samo jednom ženom koja je prva na njihovim listama za Zastupnički dom PFBiH, dok HDZ 90 i Bosanskohercegovačka inicijativa-Kasumović Fuad nemaju žene koje predvode liste ovih stranaka za entitetski nivo.

Upoređujući stanje iz 2018. godine, jasno je da, kada se radi o prvim na listama, muškarci ne samo da i dalje dominiraju, već da postoji i tendencija da ta dominacija još više dođe do izražaja.

Tome svjedoči i podatak sa Lokalnih izbora 2020. godine, na kojima je od 425 kandidata za čelnike/ce opština i gradova, žena bilo samo 29, što je iznosilo tek 6,8%. Tako je Istinomjer, i nakon posljednjih lokalnih izbora, skrenuo pažnju da smo kao posljedicu ovako malog broja kandidatkinja imali broj žena izabranih za načelnice koji je bio na nivou statističke greške. Tako je za poziciju načelnik/gradonačelnik, nakon minulih lokalnih izbora 135 mandata (96,5%) pripalo muškarcima, a samo pet, odnosno 3,6% ženama. Žene su izabrane za načelnice u opštinama Odžak, Drvar, Istočni Drvar, Jezero i Novo Goražde.

No, sve je po zakonu. Podsjećamo, izborne legislative u BiH koja se odnosi na zastupljenost spolova na listama, uređena je članom 4.19 Izbornog zakona BiH, u kojem se, između ostalog, navodi sljedeće:

"Svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog spola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati spola koji je manje zastupljen raspoređuju se na kandidatskoj listi na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata, itd."

Izborni zakon BiH

Politički subjekti, govoreći o nositeljima lista, nemaju dakle zakonske prepreke niti obaveze kada je polna zastupljenost u pitanju, te je procjena stranačkih organa koji donose odluke o tome presudna. S tim u vezi, uoči raspisivanja Opštih izbora 2022. godine, krajem aprila Istinomjer se u analizi Hoće li na Opštim izborima 2022. broj žena nositeljica listi biti veći nego ranije? pored ostalog, osvrnuo na izjave pojedinih stranačkih funkcionera, u skladu sa kojima će na listama njihovih partija, ovoga puta biti “značajan broj žena će nam biti nosioci lista”.

“Na listama ćemo imati, jedan značajan broj žena će nam biti nosioci lista, što je do sada bilo atipično”, izjavio je tako u aprilu ove godine predsjednik PDP-a Branislav Borenović, te dodao:

"Znate, uvijek je bilo da su žene kvota, broj koji se popunjava u skladu sa Izbornim zakonom. Ovaj put nama je Jelena kandidat, ključni, najistureniji ispred PDP-a. Nekoliko naših dama će biti nosioci lista, što pokazuje našu namjeru da ipak u tom demokratskom pročišćavanju PDP-a smo došli u jednu ozbiljniju fazu sa kojom možemo biti stvarno zadovoljni."

Branislav Borenović, 21.4.2022.

Komentarišući skup “Sloboda” održan u Banjaluci 20.4.2022. godine, delegat u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica (SNSD) izjavio je da “SNSD daje velike mogućnosti za politički angažman ženama”, ustvrdivši pri tom da je navedenom skupo dominirala muška populacija, za razliku od SNSD-ovih skupova:

"Pogledajte malo jučerašnji skup. Na jučerašnjem skupu dominirala je muška populacija, a kada pogledate skupove SNSD-a, na njima dominira ženska populacija jer SNSD daje velike mogućnosti za politički angažman ženama. Po tome se može uočiti razlika, jer da je ovo bio SNSD skup, na tom skupu bi dominirale pripadnice ljepšeg pola."

Srđan Mazalica, 21.4.2022.

Međutim, kao i ranije, ovakva obećanja ostala su mrtvo slovo na papiru, a što se dominacije tiče, u kontekstu nositelja lista jasno je kome ista pripada. Lošu, i sve goru sliku teško može uljepšati činjenica da su tri žene, Borjana Krišto (HDZ BiH), Željka Cvijanović (SNSD) te Jelena Trivić kandidatkinje za članice Predsjedništva BiH, odnosno predsjednicu Republike Srpske.

Nakon Opštih izbora 2018. godine, Istinomjer je pisao o poražavajućem broju izabranih žena u entitetske i državni parlament kao, između ostalog, posljedici malog broja žena nositeljica lista.

Kada se radi o politici, odnosno učešću žena u političkim procesima i njihovoj direktnoj participaciji u istim, da se zaključiti da dosadašnji načini borbe da se situacija promijeni na bolje, i dalje ne daju očekivane rezultate.

Naprotiv, marginalizacija sve više uzima maha, dok su izjave lidera političkih subjekata o značaju žena u društvu i obećanja o otvaranju prostora za radni i profesionalni angažman žena i njihovo dokazivanje u politici i dalje tu, a žena na mjestima na kojima se odlučuje sve manje.

Izvor: istinomjer.ba