Organizatori su uspjeli da okupe slobodne intelektualce, predstavnike akademske zajednice, političare, aktiviste, umjetnike, književnike, studene i đake - čuvare slobodne misli koji žele da slobodno govore o temama o kojima se najčešće ćuti.

Festivalski dan je bio ispunjen izložbama, diskusijama i sučeljavanju drugačijih mišljenja, ali ipak uz poštovanje sagovornika i njihovih stavova.

“Banja Luka treba da bude ponosna što je pokazala da je moguće organizovati događaj koji promoviše slobodnu misao, slobodu govora i koji daje javni prostor temama o kojima nemate baš priliku da slušate u medijima”, poručio je Srđan Puhalo, programski direktor.

Predavanjem i sesijom pitanja i odgovora otvorena je izložba “Politička karikatura” Marka Somborca, a ovaj poznati i priznati karikaturista je potom bio na raspolaganju posjetiocima i posjetiteljkama za crtanje ličnih karikatura.

 
Veliku pažnju publike svih generacija privukla je izložba fotografija pod nazivom “BL Graffiti” Slobodana Rašića Bobare. Bobara, kako ga Banjalučani zovu od milja, fotografisao je brojne grafite koji su se pojavljivali u Banjoj Luci, a koje je Slobodan skupljao godinama a ovo je bila prilika da se kroz izložbu predstavi jedno umjetničko svjedočanstvo o istoriji grada.

 
Promocija knjige “Voštane figure jezika populizma” profesora Miodraga Živanovića i Rajne Radosavljavić navela je posjetioce da na širi način posmatraju  jezik političkog populizma na našim prostorima. Na promociji su autor i autorka, te njihovi recezenti govorili o značaju razumjevanja i razlikovanja zdravog diskursa od političkih floskula, te o svakodnevnim promišljanjima i pitanju “u kom smislu?” nam se nešto predstavlja.

“Kako je biti Hrvat i Bošnjak u Republici Srpskoj?”

Učesnici prve festivalske panel diskusije koju je moderirao  Elvir Padalović, novinar i urednik portala Buka, govorili su Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske, Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Banjaluci, Mustafa Gradaščević, potpredsjednik skupštine Grada Bijeljina,  Antun Horvat, predsjednik banjalučkog ogranka udruženja Hrvatski radiša.

 “Ja kao pojedinac ne osjećam diskriminaciju u Banjoj Luci, problem je što Hrvati nemaju svoje političke predstavnike i nemaju kome da se obrate za pomoć. Problem predstavlja nezaposlenost”, poručio je Antun Horvat.

Panelisti su zaključili da problem leži u političkoj volji, te da ljudi koji žive zajedno u lokalnim sredinama, u većini slučajeva, ne sude po nacionalnosti jedni o drugima.

Potpredsjednik Republike Srpske, Ramiz Salkić je dodao “U mom mjestu (Bratunac) povratak je počeo 2000.godine, djeca su završila školu i niko od njih nije pronašao posao u javnom sektoru, ti ljudi će otići. Oni ne mogu zasnivati svoj život na poljoprivredi i plastenicima, a  ova vlast ne radi ništa da omogući egzistenciju bošnjacima i hrvatima.”

Na pitanje “Ko je i zašto protiv Povorke ponosa u Republici Srpskoj?” pokušali su da odgovore Darko Pandurević, pravni savjetnik u Sarajevskom otvorenom centaur, Danijela Majstorović, profesorica na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci, Milica Pralica, predsjednica udruženja Oštra nula, Branko Ćulibrk, izvršni direktor Centra za mlade Kvart, a sesiju je moderirala Dragana Dardić,  Helsinški parlament građana Banjaluka.

Nešto drugačija priča o pravima LGBTIQ osoba i kroz otvoren razgovor, bez straha, panelisti su prenijeli svoje stavove i iskustva.

“Zahtjev da se povorka desi, je zahtjev da subjekat bude viđen i bude prepoznat kao subjekt u društvu, jer on/ona/ono/oni ne može da bude prepoznat kao subjekt unutar svoja četiri zida. Potrebno je društveno priznanje, a to je ono što nedostaje, a što povorka rješava”, rekla je Danijela Majstorović tokom diskusije.

A “Da li se raspala Jugoslavija? Može li se kultura ograničiti granicama?” komentarisali su Marko Šelić- Marčelo, Davor Šušić- Sejo Sekson, Miljenko Jergović i Brankica Raković. “Ono što je u Jugoslaviji bio rock and roll, to je danas književnost, kao cijela jedna kultura, pogled na svijet…”, istakao je Miljenko Jergović.

Ukoliko niste bili u mogućnosti da prisustvujete ili gledate uživo, možete pogledati video na Facebook stranici Festivala #SlobodaNarodu i saznati koja je to riječ na srpskom jeziku koju nikada nije i vjerovatno nikada neće napisati Miljenko Jergović.

“Građanska BiH, u čemu je problem?”, okupio je u panelu Miodraga Živanovića, profesor, Martina Mikulića, predsjednik HSPF (Hrvatski studentski politološki forum), Dejana Jovića,  profesora na Fakultetu političkih znanosti Zagreb, Asima Mujkića, profesora na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, Aleksandara Savanovića, profesora na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Banjaluci i Srđana Puhala, iz Pro Educe.

Pojam građanske Bosne i Hercegovine se često koristi u svrhu političkih manipulacija. Zaključak panela je bio da bi trebalo više uključiti obične ljude, da sami kažu kako bi željeli da izgleda BiH, a da se manje prate struje dnevnpolitičkih dešavanja.

Panel diskusije u cjelini možete pogledati na linku

https://www.facebook.com/SlobodaNarodu2022/videos/962936014591260

Organizatori planiraju da ovaj događaj postane tradicionalan i već planiraju naredne festivalske dane u Sarajevu i Tuzli.

O projektu i festivalu ”Sloboda narodu”

Festival #SlobodaNarodu simbolizuje slobodni javni prostor, u kom čuvari vatre i slobodne misli imaju priliku da govore i da ih se čuje. Festival afirmiše ljude koji misle drugačije i koji su često Don Kihoti svog vremena. Sadržaj Festivala čine panel diskusije, predavanja, radionice, koncerti, predstave, izložbe i promocije pisane riječi. Cilj je da doprinese jačanju demokratije i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini kroz promociju slobode govora i izražavanja. Festival se organizuje u gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Frontal