Ovakvo zapošljavanje je veći društveni problem čak i od nefunkcionalnosti domaćeg pravosuđa, jer je državu dovelo u „spiralu nefunkcionalnosti javnih institucija“, koje propadaju sve dublje sa svakim izbornim krugom, kaže Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo (KS). 

Erduan Kafedžić

On objašnjava da su se zbog višedecenijske negativne selekcije u javnim institucijama nataložile brojne privatne interesne grupe, sačinjene od javnih službenika koji aktivno sabotiraju rad institucija ili su nesposobni i nedorasli fuknciji na koju su ih stranke imenovale.

To je srž problema jer upravo zbog te nefunkcionalnosti javnih institucija je danas čak i vladajućim političkim strankama postalo gotovo nemoguće provoditi vlastite politike, kaže on.

Ured za borbu protiv korupcije KS djeluje od februara 2018. godine a njegov rad je značajno povećao transparentnost javnog sektora u ovom kantonu. Do sada je Ured formirao niz javno dostupnih i pretraživih digitalnih baza podataka, koje redovno ažurira. Tako su danas javno dostupni podaci o svim javnim službencima u KS, svim imenovanim dužnosnicima i njihovoj imovini, javnim nabavkama, korisnicima poticaja te budžetskih transfera za neprofitne organizacije. 

Ured iz godine u godinu registruje sve veći broj prijava nezakonitosti, a prijave nezakonitog zapošljavanja u javnoj službi su već treću godinu zaredom najbrojnija kategorija. Od ukupno 919 prijava korupcije, koje je ured registrovao u 2021. godini, na nezakonito zapošljavanje u javnoj službi se odnosi njih čak 170, po čemu je ova kategorija neslavni šampion, stoji u dokumentu Analiza antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru KS u 2021. godini, koji je ured objavio krajem januara ove godine.  

Kao jedan od najgrubljih primjera, koje je njegov ured dokumentovao u prošloj godini, Kafedžić navodi primjer Senaida Memića, bivšeg načelnika Opštine Ilidža, koji je između 2011. i 2020. godine nezakonito i bez konkursa zaposlio dvadeset devet osoba, tako što je donio rješenje kojim je njihov status opštinskih namještenika pretvorio u status javnih službenika. 

Senaid Memić

 

Kafedžić navodi da je Memić prekršio time niz zakona a da, prema dosadašnjoj sudskoj praksi, rukovodilac za samo jedno takvo nezakonito zapošljavanje bude osuđen na kaznu zatvora od godinu dana. Međutim, predmet protiv Memića još uvijek tapka u mjestu, a Stranka demokratske akcije (SDA) ga je čak nagradila ambasadorskim mjestom u Maleziji, kaže on. 

„Po meni je to i pravosudni i diplomatski i svaki drugi skandal,“ kaže Kafedžić i objašnjava da je Ured registrovao niz sličnih primjera, među kojima je i rukovodilac koji se nije libio da na sličan, nezakonit način zaposli vlastitu suprugu. 

„Jako puno smo materijala uputili tužilaštvu zbog zapošljavanja,“ kaže Kafedžić, i objašnjava da je prema njegovim saznanjima samo u jednom slučaju došlo do suđenja i presude dok su sve ostale prijave još u fazi istraga. 

„Nismo baš zadovoljni radom tužilaštva ali evo, koordiniramo s njima, i imamo neki akcioni plan, i nadamo se boljoj situaciji.“  

Sviđa mi se ovaj režim, plata liježe i dok ležim

Da se problem nezakonitog, stranačko-rodbinskog zapošljavanja u javnom sektoru potpuno oteo kontroli pokazuje i fenomen takozvanog socijalnog zapošljavanja. Naime, političke partije u javnim institucijama vide stabilno biračko tijelo, dok ih građani percipiraju kao „državne jasle“ koje stranke nerijetko formiraju kako bi uhljebile stranačke kadrove i rodbinu, a ne kako bi efikasno i ekonomično obavile određeni javni posao.  

Jedan od najbizarnijih primjera je Komisija za koncesije BiH, koja treba da ocjenjuje opravdanost i odobrava javnim i privatnim firmama eksploataciju prirodnih resursa u privredne svrhe. Ova komisija od svog osnivanja 2005. godine pa do danas nije dala saglasnost ni na jednu koncesiju. Bez obzira na to komisija i dalje postoji, ima milionski budžet, i 17 sistematizovanih radnih mjesta. 

Dodjela koncesija je u BiH uređena kroz 14 zakona u deset kantona, dva entiteta, državi i Brčko Distriktu, pa ovakve i slične komisije postoje i na nižim nivoima vlasti. One, za razliku od državne komisije, imaju konkretne aktivnosti. I dok je u Republici Srpskoj proces relativno transparentan, dodjela koncesija je ostala neuređena i netransparentna u većem dijelu države, pa nema dostupnih podataka o tome ko, kako i koliko racionalno eksploatiše prirodna bogatstva u BIH.        

Da apsurd bude veći, državna komisija za koncesije ne bi mogla raditi čak ni kada bi imala šta da radi, utvrdio je Ured za Reviziju institucija BiH, nakon revizije poslovanja ove komisije u 2020. godini. Naime, tri člana ove sedmočlane komisije su otišla u penziju, dok su mandati četiri preostala člana istekli između 2008. i 2015. godine, ali oni još uvijek primaju platu. 

Šehidi i druge nedodirljive kategorije

U Kantonu Sarajevo postoji više institucija koje bije glas da je njihova primarna funkcija da budu „državne jasle“ za uhljebljavanja stranačkih kadrova i rodbine. Jedna od njih je i Javna ustanova Fond memorijala KS, koja je osnovana 1997. godine pod imenom Fond za izgradnju, očuvanje i održavanje, grobalja šehida, poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida. 

U prve 24 godine postojanja je fond finansirao oko 10.000 pari nišana i nadgrobnih spomenika šehidima, poginulim borcima i veteranima. Uredio je staze, kapije, hajr-česme, podzide, ivičnjake, jarbole sa zastavama na oko 70 mezarja širom BiH, dok su na dvadesetak lokacija uređene spomen lokacije za počasne i protokolarne sadržaje, nabrojao je tokom prošlogodišnjeg obilježavanja godišnjice ovog fonda tadašnji direktor Hazim Bahtanović. 

Računajući sve dosadašnje budžete fonda, rad ove ustanova je poreske obveznike ukupno koštao oko pedeset pet miliona KM. Naime, fond je 2010. godine imao 41 zaposlenog i budžet od 2,5 miliona KM, da bi u 2022. godinu ušao sa 73 zaposlena i budžetom od 4,3 miliona KM. Iz planova i izvještaja o poslovanju fonda je jasno da je najveći dio novca utrošen na plate, naknade i doprinose zaposlenika, te na druge režijske troškove.

Tako je fond u 2020. godini imao budžet od 3,1 miliona KM od čega su dvije trećine utrošene na plate, naknade i doprinose zaposlenih, piše u Planu poslovanja fonda za 2021 godinu. Plan fonda za 2021. godinu je bio da od ukupnih 3,9 miliona KM budžeta, 2,3 bude potrošeno na troškove zaposlenih. 

Bivši direktor fonda Bahtanović je, kao i većina njegovih prethodnika, kandidat sa izbornih lista SDA, stranke, koja već godinama intenzivno koristi rad fonda i manifestacije otvaranje spomen lokacija za stranačku promociju. 

„Čuo sam i ja te priče i te impresije to je ovo SDA institucija. Ali ja pokušavam zaista da radim u korist institucije i ne zanima me ko je iz koje partije,“ kaže Ahmed Kulanić, aktuelni direktor fonda, koji je kormilo preuzeo prije šest mjeseci. 

Kaže da nije član ni jedne stranke ali da je instituciju preuzeo na poziv stranke Narod i pravda (NIP). Objašnjava da prethodno nije poznavao ni instituciju niti ijednog njenog zaposlenika, te da se o radu fonda informisao putem interneta i javno dostupne dokumentacije, gdje je uočio priliku za unaprijeđenje njenog rada. 

„I objavljen je konkurs. I mene su obavijestili da je objavljen konkurs. I ja sam se prijavio i eto niko drugi se nije prijavio,“ kaže Kulanić i dodaje da zna kako su stranke nerjetko čak mijenjale staut kako bi na određene pozicije mogle postaviti svoje kadrove.    

„Ja sam insistirao da samo ako ispunjavam uvjete mogu biti kandidat. Ako ne ispunjavam uslove ja se automatski povlačim. Po trenutnim propisima ako ispunjavam. A to nisam čitao, ni statut ni pravila,“ kaže Kulanić. 

Kulanić objašnjava da fond djeluje na tri lokacije: Šehidsko mezarje Kovači, u sklopu kojeg su Multimedijalni centar, muzej, i upravna zgrada; zatim ratni tunel spasa koji vodi ispod sarajevskog aerodroma; te džamija na planini Igman.   

U planu poslovanja za 2022. godinu fond planira otvaranja novih lokacija, odnosno pokretanje edukativnog centra na dobrinjskoj strani tunela u „Kući sloboda“, otkup i rekonstrukcija hotela Kontiki u Vogošći, u kojem je tokom rata bio logor, te stvaranje nove muzejske postavke, kao i potencijalno preuzimanje spomen obilježja na brdu Žuč, kojim upravljaju tri sarajevske opštine.  

„Pa će nam faliti jedna trećina zaposlenih još, ako uspostavimo sve ove lokacije. Trebaće nam još četrdesetak,“ kaže Kulanić i objašnjava da se broj zaposlenih možda čini veliki, ali da su sve tri lokacije konstantno fizički obezvjeđene, te da fond ima 27 zaposlenih samo u sektoru zaštite. 

Na pitanje ne bi li ekonomičnije bilo angažovati zaštitarsku firmu, odgovara da za takvo nešto „sigurno treba uraditi jednu dubinsku analizu stvarnih potreba i sagledati sve to, kako bi se mogla napraviti jedna projekcija kako rješavati to pitanje“. 

Objašnjava da je tek šest mjeseci direktor fonda i da je nezahvalno reći šta je sve trebalo ili ne, ali da broj zaposlenih nije povećan od kada je on na čelu institucije, niti ga je bilo ko iz politike zvao i urgirao za nečije zapošljavanje. 

„Da li treba razmišljati o reduciranje broja zaposlenih? Ja nisam za tu opciju jer su to strašni lomovi. Ja mislim da se trebaju proširivati djelatnosti javnih ustanova i da im se omogućava fleksibilnost i razvoj, i gledati javne ustanove kao na generatore razvoja i profita,“ kaže on. 

Objašnjava da će se broj zaposlenih u narednih godinu dvije sam od sebe optimizirati, dijelom jer će dio otići u penziju a dijelom i kroz transformaciju fonda iz „institucije koja se samo bavila održavanjem i izgradnjom šehidskih mezarja u jedan bastion kulture sjećanja“. 

 

Problem za koji (ne)postoji rješenje 

Fond memorijali nije jedina javna institucija koja ima imidž stranačkog preduzeća za političko uhljebljavanje a ne za obavljanje javne usluge. 

Amela Dautbegović, bivša ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS kaže da je u resoru ovog ministarstva bio čitav niz javnih ustanova. Objašnjava da je u toku 2018. godine ministarstvo uradilo analizu rada tih javnih ustanova, među kojima su bile i neke koje su imale veliki broj zaposlenika ali jako malo ili nijednog korisnika usluga, kao što je na primjer JU Kampus, kantonalna terapijska zajednica za liječenje ovisnosti. 

„I tada je bilo u JU Kapus oko 113 ili 130 zaposlenih, ne sjećam se tačno, a ni jedan korisnik usluga,“ kaže Dautbegović. Objašnjava da je slična situacija zabilježena i u JU Odgojni centar, čija misija je da pomaže u odgoju maloljetnika koji pokazuju znakove asocijalnog ili kriminalnog ponašanja. 

Dodaje da je JU Odgojni centar jako dobro zamišljen i potreban djeci kao oaza u koju mogu doći, pojesti obrok, prespavati, ali da je tu postojao sličan nesrazmjer izmđu broja zaposlenih i obima posla. 

Navodi da je pritisak politike na zapošljavanje jak te da se ona još uvijek pred sarajevskim sudom brani od optužbe da je zloupotrijebila položaj i onemogućila da Ismet Skoko dobije još jedan mandat direktora Javne ustanove Gerontološki centar, koja se bavi zbrinjavanjem i zaštitom starih, bolesnih i drugih osoba koje nisu u stanju da se brinu o sebi. 

Dautbegović kaže da i danas stoji iza svoje odluke, jer je Skupština KS odbila usvojiti prethodna tri uzastopna godišnja izvještaja o radu JU Gerontološkog centra između 2015. i 2017. godine, kada je njime rukovodio Skoko.  

„A za smjenu je dovoljno da osnivač odbije jedan izvještaj usvojiti. A on imao tri neusvojena,“ kaže Dautbegović, i dodaje da je politika uprkos tome bila odlučna da ga imenuje.   

Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS kaže da ured ima takve podatke te da prati takve pojave, kao što je primjer JU Fond memorijali KS.  

„Više manje sve su vlade formirale takve, takozvane socijalne ustanove, i one su po mnogo čemu osjetljive i teško ih je napasti, raspakovati i problematizirati, jer se pobogu radi o šehidskim porodicama, braniteljima i porodicama poginulih boraca. I ove institucije imaju zbog toga svojevrstan pancir,“ kaže on i dodaje da je nužna duboka analiza koja treba utvrditi da li bi se i koje institucije mogle spojiti, racionalizirati, ekonomizirati. 

„Može se tu govoriti isto i o JU Park, i o JU Rad, i o JU Gras. Da se spoje i da nemate tri upravna odbora, tri nadzorna, tri direktora, izvršne direktore u svakom preduzeću.“

Kafedžić objašnjava da je nužno uraditi sveobuhvatnu reviziju ne samo finansijskog poslovanja već sveukupnih procesa kako bi se vidjelo koliko je za svaki proces nužno ljudi. Kaže da njegov ured, koji trenutno broji 13 ljudi ne bi mogao izaći na kraj sa tako ozbiljnim i obimnim procesom, ali objašnjava da su kroz dosadašnje rezultate rada ureda stvorene dobre pretpostavke da se u KS uđe u jednu takvu korjenitu reformu. 

Uz ovakvu reformu, Analiza antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru KS iz 2020. godine je utvrdila i koje to osnovne zakonske nedostatke treba najhitnije ukloniti kako bi se osnažio antikoruptivni sistem u KS. Nužno je donošenje jasnih propisa o: sukobu interesa za nosioce javnih funkcija; zakonskoj zaštiti prijavitelja korupcije (zviždača - uzbunjivača); zabrani nepotizma i stranačkog zapošljavanja u javnom sektoru; dodjeli budžetskih sredstava neprofitnim organizacijama i udruženjima, stoji u Analizi.  

 

 

Frontal