Paket reformi koji je dogovorila višestranačka koalicijska vlada u toj zemlji takođe će radnicima dati pravo da isključe radne uređaje i ignorišu poruke vezane uz posao nakon radnog vremena bez straha od odmazde.

"Imali smo dvije teške godine. Ovim sporazumom postavili smo svjetionik za ekonomiju koja je inovativnija, održivija i digitalnija. Cilj je moći ljude i poduzeća učiniti jačima", rekao je belgijski premijer Alexander de Croo na press konferenciji na kojoj je najavljen reformski paket, prenosi Euronews.

Frilenseri će takođe dobiti snažniju pravnu zaštitu prema novim pravilima, dok će zaposlenici s punim radnim vremenom moći raditi po fleksibilnom rasporedu na njihov zahtjev.

Uvođenje reformi u zakon moglo bi, međutim, potrajati mjesecima, jer nacrt zakona mora proći više čitanja od strane saveznih zakonodavaca prije nego što bude donesen.

Značajan dio novih belgijskih reformi rada utiče na ravnotežu između poslovnog i privatnog života zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.

Nacrt paketa reformi koji je dogovorila savezna vlada zemlje omogućiće zaposlenicima mogućnost da zatraže četverodnevnu radnu sedmicu.

U januaru su državni službenici koji rade za belgijsku saveznu vladu dobili pravo da isključe radne uređaje i ignorišu poruke nakon radnog vremena bez odmazde od strane šefova.

Sada će svi belgijski radnici, uključujući i one u privatnom sektoru, dobiti isto pravo.

Island dosta ranije dokazao da su 4 radna dana u nedjelji mnogo bolja nego 5

Na Islandu su od 2015. do 2019. godine testirali četvorodnevnu radnu nedjelju odnosno radnici su istu platu primali za manji broj radnih sati. Sada su objavljeni rezultati koji pokazuju da je eksperiment bio „izuzetno uspešan“ te su mnogi radnici prešli na kraće radno vrijeme, piše BBC.

Produktivnost je tokom eksperimenta ostala ista ili je porasla na većini radnih mjesta, objavili su istraživači.

Slični testovi se sada sprovode širom svijeta, uključujući Španiju i Novi Zeland.

Na Islandu je u eksperimentalnom četverodnevnoj radnoj nedjelji učestvovalo više od 2500 radnika, što iznosi oko 1 odsto radno sposobnog stanovništva Islanda. Sve se odvijalo pod pokroviteljstvom gradskog savjeta Rejkjavika i nacionalne vlade.

Mnogi radnici su prešli sa 40-satne radne nedjelje na 35- ili 36-satnu radnu nedjelju, rekli su istraživači iz britanskog trusta mozgova Autonomi i Udruženja za održivu demokratiju (Alda) na Islandu.

Za sada je 86 odsto islandske radne snage ili prešlo na kraće radno vrijeme za istu platu ili će tek steći pravo na to, rekli su istraživači.

Radnici pod manjim stresom, osjećaju se bolje

Radnici su izvijestili da su pod manjim stresom, a tvrde i da se osjećaju zdravije, kao i da imaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života.

„Ova studija pokazuje da je najveći svjetski eksperiment sa skraćeniom radnom nedjeljom u javnom sektoru po svim mjerama postigao izuzetan uspjeh“, rekao je Vil Strondž, direktor istraživanja u Autonomiju.

„To pokazuje da je javni sektor zreo za to da bude pionir skraćene radne nedjelje, a ovo može biti lekcija iz koje nešto mogu naučiti i druge vlade“, rekao je Strondž.

„U modernom dobu je moguće raditi manje“

„Ovo nam pokazuje ne samo da je u modernom dobu moguće raditi manje nego i da su moguće i progresivne promjene“, rekao je Gudmundur D. Haraldsson, istraživač u Aldi.

U Španiji se takođe eksperimentiše sa četverodnevnom radnom nedjeljom za pojedine firme, dijelom i zbog pandemije korona virusa.

Unilever, britansko-holandska firma koja proizvodi robu široke potrošnje, na Novom Zelandu je omogućila radnicima da skrate radno vrijeme za 20 odsto, a da im u isto vrijeme plata i dalje ostane ista.

Izvor: bbc.com