Vlada Republike Srpske uskoro trebalo bi da uredi pravila igre o rudarenju kriptovaluta. Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je zakon koji će urediti oblast kriptovaluta i elektronske imovine. Taj akt, pojašnjava ona, biće usklađivan sa zakonima koji u toj oblasti postoje u regionu, uz napomenu da je riječ o vrlo osjetljivom aktu koji bi, ako se usvoji na pogrešan način, mogao izazvati velike probleme.

„Te valute su već prisutne kod nas. S njima se može raditi, ljudi time plaćaju porez. Dohodak koji se ostvari treba da bude oporezovan. U zakonu ćemo precizirati mnoge stvari, usklađujući se sa okruženjem”, kaže ministarka.

Kriptovaluta je vrsta digitalnog novca koji ima sve osobine prave valute, osim što iza njih ne stoji autoritet države, a postoje samo u elektronskom obliku, pojasnili su stručnjaci i naveli da su kriptovalute digitalne novčane jedinice koje bi trebalo da funkcionišu kao nezavisni, decentralizovano kontrolisani i kriptografski šifrovani sistemi plaćanja, a koje ne generiše ili izdaje državna centralna banka, poput evra ili američkog dolara, već se generišu isključivo digitalno.

Oni koji se u Banjaluci već bave ovim poslom nadaju se da bi Srpska mogla da postane nova kriptodestinacija. Vjeruju da bi u slučaju da se zakonski dobro uredi oblast kriptovaluta, elektronske imovine i rudarenja bila obezbijeđena pravna bezbjednost svih kriptoaktera, što bi, kako vjeruju, imalo pozitivan odjek među domaćim i stranim investitorima.

Direktor jedne banjalučke kriptomjenjačnice, prvog preduzeća tog tipa u BiH, Nikola Klak, kaže za „Politiku” da su kripotovalute tržište koje je minulih pet godina, a naročito u posljednje dvije godine, u velikom usponu. On je pojasnio da se u Republici Srpskoj trenutno posluje u skladu s postojećim zakonima, ali navodi da oni nedovoljno precizno definišu neke pojmove koji se tiču kriptovaluta.

„Bilo je interesovanja investitora, ali problem je to što ova oblast nije bila dovoljno regulisana”, kaže Klak i dodaje da je veći broj zemalja EU ili regiona – poput Srbije, koja je najdalje odmakla u pravcu regulacije – donio zakonska rješenja.

„Vjerujem da će i naša rješenja pratiti ona u Srbiji, koja su veoma detaljna. Agencija za bankarstvo RS i Ministarstvo finansija, s kojima sarađujemo, iskazuju interes da se ta oblast uredi, svjesni da za to sazrijeva situacija”, istakao je Klak.

Na tvrdnje kako rudarenje kriptovaluta iziskuje velike količine električne energije, pa po nekim mišljenjima treba ograničiti takve poslove, Klak navodi da ti stavovi nisu opravdani, te uvjerava da „treba iskoristiti priliku”.

On navodi da ova oblast možda ne može donijeti veliki broj radnih mesta, ali da indirektna korist može da bude velika za građane i privredu. Zaposleni u ovom sektoru ubijeđeni su da bi oblast kriptovaluta mogla biti razvojna šansa Republike Srpske, naročito kada je u pitanju rudarenje. Po njihovim procjenama, u BiH se trenutno time bavi između pet i deset hiljada ljudi. Uvjeravaju kako u posljednje vrijeme sve više „krupnijih igrača” pokazuje interes da dođe u Republiku Srpsku, gdje zakupljuju i opremaju čitave hale.

„Radi se o investitorima iz Austrije, Švajcarske, Njemačke i Italije. Odlučuju se na taj korak jer je kod nas niska stopa poreza, ali i cijena struje. Kada bude usvojen ovaj zakon, vjerujem da će nivo ovih investicija, a pogotovo inostranih, biti znatno uvećan. Imamo predispozicije da od Srpske napravimo novu kriptodestinaciju u svijetu”, navode rukovodioci banjalučke kriptomenjačnice.

Regulisanje ove oblasti, kako kažu, mnogo bi značilo i za kriptomenjačnice i berze, ali bi sigurno uticalo i na smanjenje crnog tržišta.

„Na ovaj način biće definisano šta je to digitalna imovina, kako se ona čuva, ko je za šta nadležan, a vjerujem da će biti regulisano i rudarenje, te izdavanje novih tokena putem blokčejn tehnologije”, navode trgovci kriptovalutama i pojašnjavaju kako kriptovalute nikada nisu pretendovale da postanu zvanično sredstvo plaćanja, već predstavljaju alternativni i sve popularniji oblik novca. Kažu da su ove procese u svijetu usporavali iz bankarskog i finansijskog sektora. Ističu kako su se u začecima trgovinom bavili isključivo oni koji su imali informatičko obrazovanje, ali da u posljednje vrijeme u posao ulaze razni profili – doktori, penzioneri, učitelji, bankari i domaćice.

Izvor: politika.rs