Anders Brejvik, koji je pustio bradu i obrijao glavu, ušao je u sudnicu u crnom odijelu sa porukom o nadmoći bijele rase zakačenom na sakou i torbi.

Napravio je nacistički pozdrav i predstavio se kao vođa norveškog neonacističkog pokreta, sugerišući da će iskoristiti saslušanje kao priliku da ispolji svoje stavove o nadmoći bijelaca.

"Zaustavite vaš genocid nad našim bijelim nacijama", piše na jednom od natpisa koje je Brejvik istakao.

Ovo je Brejvikovo prvo javno pojavljivanje od 2017. godine, kada je takođe pokazao nacističke pozdrave na sudu.

Porodice žrtava, koje strahuju da će Brejvik iskoristiti saslušanje za promovisanje svojih političkih stavova, pozivaju da mu se uskrati pažnja koju traži.

Postupak u fiskulturnoj sali

Okružni sud u Telemarku će moraće da donese odluku o tome da li Brejvik i dalje predstavlja opasnost po društvo, što bi ga zadržalo iza rešetaka, nakon što je kancelarija državnog tužioca u Oslu prošle godine odbila Brejvikov zahtjev za prevremenim puštanjem na slobodu.

Poruka na Brejvikovoj torbi

Postupak će se odvijati najviše četiri dana u zatvorskoj fiskulturnoj sali preuređenoj u improvizovanu sudnicu, a odluka se očekuje nedjelju dana kasnije. 

Brejvik nikada nije pokazao kajanje, a stručnjaci tvrde da je malo vjerovatno da će mu saslušanje donijeti prevremeno puštanje na slobodu.

Tužiteljka Hulda Karlsdotir započela je saslušanje navodeći da zatvorski uslovi Brejvika, koji je 2017. godine promijenio ime u Fjotolf Hansen, neće imati uticaja na pitanje uslovnog otpusta.

Ako Brejvikov zahtjev bude odbijen, moći će za godinu dana da traži novo ročište.

Najsmrtonosniji napad u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata

Brejvik, koji danas ima 42 godine, ubio je osmoro ljudi u Oslu detonacijom kamiona punog eksploziva ispred vladinih kancelarija 22. juna 2011. godine. Potom je ustrijelio 69 ljudi, većinom tinejdžera, u ljetnjem kampu Laburističke stranke na ostrvu Utoja.

Riječ je o najsmrtonosnijem napadu u Norveškoj nakon Drugog svetskog rata.

Osuđen je prije deset godina na maksimalnu kaznu - 21 godinu zatvora. Međutim, postoji mogućnost beskonačnog produženja kazne sve dok Brejvik predstavlja pretnju društvu.

Prema norveškom zakonu, Brejvik ima pravo da traži uslovni otpust nakon što odsluži prvih 10 godina kazne.

Sud koji ga je osudio 2012. proglasio ga je uračunljivim, odbacivši stav tužilaštva da je psihotičan. Brejvik se nije žalio na kaznu.

Izvor: rts.rs