Intervju ruskog ambasadora za Kliks prenosimo u cjelini:

Duže od pola godine ste u BiH kao ambasador Rusije. Kako danas posmatrate BiH i njenu budućnost iz ruske perspektive?

Kalabuhov: U pravu ste, na dužnosti sam ambasadora Ruske Federacije u BiH u skladu s dekretom predsjednika Ruske Federacije od 20. novembra 2020. godine. Stigao sam u Sarajevo 24. decembra 2020. godine nakon desetogodišnje pauze. Svoje akreditive sam predao 22. januara 2021. godine.

To su etape puta. Bavim se BiH više od 25 godina. Sa stanovišta ruske perspektive, budućnost BiH posmatram kao zemlju sretnih ljudi koji samostalno određuju svoju sudbinu. Što se tiče mog ličnog stava, želio bih se osloniti na takvu metaforu. Učenici su pitali Sokrata: "Zašto uvijek sumnjaš?", a on je odgovorio na sljedeći način. Nacrtao je mali krug u pijesku i rekao: "Ovo je ono što znate". Nacrtao je veliki krug i rekao: "Ovo je ono što ja znam. Kontakt mog kruga s nepoznatim je veći od vašeg, zbog toga i više sumnjam". Mogao bih reći - što više upoznajem BiH, više sumnjam u svoje znanje o njoj. Ali pokušavam biti optimističan.

Mnogi vide Rusiju kao glavni destabilizujući faktor u BiH, a vi poručujete da su to zapravo OHR i Zapad. Nije li destabilizujeće kada u posljednjem saopštenju, u ovako delikatnom momentu, navodite "plastičan" primjer u kojem "visoki predstavnik OHR-a nosi kalašnjikov i strijelja poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske". Kakva se atmosfera time stvara?

Kalabuhov: Ništa se ne brinite, molim vas! Valentin Incko je već otišao, a mi mu ne bismo dali kalašnjikov.

Ove riječi imaju za cilj da pokažu apsurdnost formulacije takozvanih bonskih ovlašćenja, koje se mogu tumačiti toliko plastično, kao što vi kažete, koliko ima ljudske mašte.

Nas, sovjetsku generaciju, ovo podsjeća na fazu u istoriji Sovjetskog Saveza kada je postojala formula za intenziviranje klasne borbe dok smo se kretali prema socijalizmu. Čini se da se, dok se BiH približava evropskoj budućnosti, moraju stalno koristiti "bonska ovlašćenja". Tipično totalitarni pristup je preko nasilja voditi ka sreći. Zato se ponovo zapitajte - koji je to faktor koji najviše destabilizuje BiH.

S obzirom na to da tvrdite da Kristijan Šmit nije legitiman visoki predstavnik, hoćete li sarađivati s njim i učestvovati na sjednicama Savjeta za provođenje mira i da li Ruska Federacija planira povući određene, radikalnije, korake u ovom tijelu?

Kalabuhov: Ne planiramo saradnju s Kristijanom Šmitom, jer ga ne smatramo visokim predstavnikom u smislu člana 7 Povelje UN-a. Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH. Mi polazimo od toga.

Kako komentarišete odluku političkih predstavnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u radu institucija BiH i koliko duboko ova kriza može ići?

Kalabuhov: Srbi, kao konstitutivni narod, u skladu s Aneksom 4 Dejtona, mogu, na osnovu demokratske procedure, donositi odluke koje zadovoljavaju interese srpskog naroda u BiH. To se odnosi i na druge konstitutivne narode, čijom je suverenom voljom bila stvorena moderna država BiH. S druge strane, naravno, bilo bi bolje da se odluke donose u zajedničkim bosanskohercegovačkim strukturama na osnovu postignutih kompromisa.

Prema našem mišljenju, za stabilan razvoj BiH su potrebna dva uslova. Prvi je potpuno uklanjanje utjicaja vanjskog faktora na stanje u BiH, bilo u obliku "dokazanih prijatelja", Kancelarije visokog predstavnika ili takozvane "ambasadorokratije". Drugi uslov je otvoren i miran dijalog unutar BiH uz učešće konstitutivnih naroda, svih građana zemlje. Uz to, nema potrebe prilagođavati ga nekim vanjskim uslovima, čak i najuglednijih struktura. Narodi BiH sami bi trebali razviti takve oblike suživota koji odgovaraju njihovom savjesnom razumijevanju istorije, mentalitetu i osobinama. Ovo je jedina garancija budućnosti BiH.

Da li je Ruska Federacija osim verbalne spremna pružiti i praktičnu podršku liderima iz Republike Srpske u ostvarenju njihovih ciljeva u vezi s aktuelnim temama?

Kalabuhov: Rusija je spremna da pruži ruku saradnje svima koji se zalažu za poštovanje normi međunarodnog prava, onima koji se ne slažu s nametnutim određenim pravilima, koja ustvari odražavaju kodeks ponašanja "moćnika ovoga svijeta".

U vašem pitanju postoji poznati skriveni smisao da Moskva zauzima isključivo jednostran stav u bosanskohercegovačkim poslovima. Јeste, nama imponuje stanovište Banjaluke po pitanju visokog predstavnika, jer se zasniva na poštovanju postulata Mirovnog sporazuma. Međutim, to uopšte ne mora značiti da to blokira mogućnosti našeg konstruktivnog dijaloga s drugim konstitutivnim narodima i predstavnicima ostalih. Taj dijalog postoji i vrlo je produktivan.

Planira li Ruska Federacija krajem godine u Savjetu bezbjednosti UN-a uložiti veto na produženje mandata EUFOR-a u BiH?

Kalabuhov: Analiziramo situaciju. Bićete među prvima koji će saznati naše rješenje.

Zbog čega je Rusiji toliko važno da OHR što prije zatvori svoja vrata u BiH, ako se veoma dobro zna koliko je situacija u državi kompleksna, a mnogi zacrtani ciljevi nerealizovani?

Kalabuhov: Ajde da iskreno porazgovaramo o OHR-u. Kao muškarci. Zamislite, imate 10 godina i vas, pored vaših roditelja, odgaja neki čiko. Napunili ste 20 godina, čiko je još uvijek tu. Imate 30 godina, imate porodicu – pa vam čiko kaže: pogrešno odgajaš djecu, zarađuješ malo novca (što je ispod evropskog standarda), previše pušiš (to se ne poklapa s normama smanjenja emisije karbona), ne štediš struju i plin (a šta ćemo s energetskim paketima?)... Šta biste rekli takvom čiki? Pa zašto to ne možete reći OHR-u, koji je već 26 godina u suštini centar strateškog odlučivanja u BiH, a završetak ovog procesa nije ni na vidiku.

I sve je to zbog toga što je, prema mišljenju nekih, OHR na njihovoj strani. Ali takvo mišljenje je put do atrofije misli i atrofije volje.

Postoji određena aura oko OHR-a. Samo ga treba demistifikovati. Slobodno se obratite gospodinu Kristijanu Šmitu zahtjevom da se pokrene direktan prenos sastanaka u OHR-u. Ako postoje prenosi uživo sa sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a, zašto se to onda ne odnosi na OHR, pogotovo kada radi za dobrobit građana Bosne i Hercegovine? Neka ljudi u BiH pogledaju nekoliko sjednica i formiraju svoje mišljenje o OHR-u.

Јednom ste rekli da je NATO neprijatelj Rusije i da će Rusija morati reagovati u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a. Šta mislite o današnjoj EU i kako se Rusija bori s tim da je BiH na evroatlantskom putu?

Kalabuhov: Ako se uopšte borimo s bilo kim, onda samo sa sobom - da postanemo još bolji. Svako određuje svoj put i svoje prioritete. Naš zadatak je da odgovorno upozorimo na posljedice. I od toga ne treba padati u histeriju.

Odnosi Rusije s Evropskom unijom i NATO-om opsežne su teme koje se ne mogu detaljno razmotriti u ovom intervjuu. Rusija je uvijek djelovala konstruktivno i nudila obostrano korisna rješenja. Nadamo se da su naši partneri svjesni pogubne prirode otuđenja i konfrontacije, posebno u kontekstu globalnih prijetnji s kojima se suočava cijelo čovječanstvo.

Da li svjetske sile, među kojima su Rusija, Kina i SAD, shvatile da je Balkan ključna tačka (ne)sigurnosti cijele Evrope ili nam se to samo pričinjava iz naše bh. vizure?

Kalabuhov: Moje mišljenje je da, ako svi mi zajedno - međunarodna zajednica, a prije svega sami balkanski narodi - ne pronađemo formulu za rješavanje klupka problema koji ovdje postoje, onda će oni koji vjeruju da je istoriji čovječanstva došao kraj, biti u pravu.

Balkan je unikatno raskršće civilizacija i on će napredovati zbog međusobno komplementarne saradnje svih svjetskih faktora - Rusije, Kine, Turske, Evrope, Amerike i arapskog svijeta. Upravo komplementarne, a ne kao igra nulte sume ili pokušaji geopolitičke dominacije.

Da li je BiH, odnosno entitet Republika Srpska posljednji bastion ruskog uticaja u Evropi?

Kalabuhov: U riječi "posljednji" se osjeća fatalizam. Republika Srpska je entitet u sastavu BiH, koji ima široka ustavna ovlašćenja. Isto kao i FBiH. Ne stvaramo "uporišta projekcije moći", već nastojimo da proširimo krug prijatelja naše zemlje. I ako svi građani BiH uđu u ovaj "bastion", biće nam veoma drago.

Izvor: klix.ba

Foto: klix.ba