- Želim da srpski narod shvati moju poruku ispravno, nema kolektivne odgovornosti za ratne zločine, međutim, manipulacija odlikovanjima nameće nepotreban teret na pleća naroda i ja tražim da se on skine. Sud u Hagu se bavio pojedinačnom krivičnom odgovornošću i pravosnažno osudio pojedince,  a neki od njih su odlikovani za zločine počinjene u vrijeme oružanog sukoba. U tome je problem. To je poenta mog pisma. Davanjem odlikovanja ratnim zločincima NSRS se okrenula protiv cijelog civilizovanog svijeta. Da li srpski lideri žele da se institucije koje predstavljaju građane percipiraju u svijetu kao neko ko podržava ratne zločince? Želio sam da ih podstaknem da stvaraju budućnost neopterećenu tim teretom prošlosti. Politička elita u RS sada ima priliku da razmisli o tome kakvu vrstu budućnosti i društvenog okvira ostavljaju mlađim generacijama. Smatram da su Srbi hrabar i ponosan narod i da će znati iznaći put iz ove situacije u koju su nepotrebno uvučeni. Od srca želim da mladim Srbima uzor bude čovjek koji je zadužio cijelo čovječanstvo, Nikola Tesla, da baštine pozitivne vrijednosti umjesto da im se nameće hipoteka ratne prošlosti - naveo je Incko u pisanim odovorima na pitanja koje “Glas Srpske” uputio na adresu OHR-a, a povodom aktuelne situacije u BiH. 

Zašto ste tek nakon pet godina odlučili da reagujete povodom dodjele pomenutih povelja?

INCKO: Reagovao sam onog dana kada su priznanja dodjeljivana. Moja izjava iz 2016. se može naći na veb stranici OHR-a. Tada sam zahtijevao da se priznanja uručena osuđenim ratnim zločincima ponište. Ali, za to nije bilo sluha. Da sam znao kakve imaju namjere, upozorio bih ih da to ne rade, jer će doći dan kada će ih morati oduzeti. Karadžić je pravosnažnu presudu dobio tek 20. marta 2019. Stoga, službeno, do tog datuma nisam mogao tražiti da se i za njega poništi dodijeljeno odlikovanje. Takođe, do tog datuma nisam mogao tražiti ni skidanje ploče sa Studentskog doma na Palama. 

Zbog čega niste slično postupili i kada je u pitanju plaketa koja je dodijeljena nekadašnjem komandantu Armije BiH Sakibu Mahmuljinu?

INCKO: Radi se o prvostepenoj presudi i koliko mi je poznato, biće uložena žalba. Sačekajmo konačnu presudu i onda ćemo vidjeti da li će kantonalni organi djelovati da se poništi to priznanje. Isti princip se odnosi na bilo koga ko je osuđen za ratni zločin, bez obzira kojem narodu pripadao. Veličanje ratnih zločinaca predstavlja još jedan udarac žrtvama.

Zašto nikada niste osudili negiranje zločina nad Srbima, ali recimo i pozive na stvaranje Republike BiH?

INCKO: Nema mjesta veličanju ratnih zločina, a ni zločinaca. Tačka. Sve žrtve zaslužuju isto poštovanje. Što se tiče poziva na stvaranje Republike BiH, kako kažete, moj odgovor je takođe dobro poznat. U stvari, to je isti odgovor koji dajem i onima koji pričaju o secesiji - BiH je jedinstvena, suverena država koja se sastoji od dva entiteta. Sve drugo je fantazija.

Jednom prilikom ste rekli kako Vas niko iz NSRS nije pozvao da dođete, a kada je to učinjeno vi ste odbili. Zašto?

INCKO: Nisam dobio pozivnicu. Za poziv sam čuo iz medija. Ako zanemarimo ovaj tehnički detalj, ja u svojstvu visokog predstavnika podnosim izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a. Posljednji takav izvještaj je podnesen u novembru prošle godine i dostupan je svima. Svima mora biti jasno da napredak zemlje isključivo zavisi od rada domaćih institucija, a ne od OHR-a. U takvoj situaciji, tražiti od visokog predstavnika da podnosi izvještaj o svom radu nije u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir i izgleda kao pokušaj prebacivanja krivice za probleme koji se javljaju u implementaciji Mirovnog sporazuma zbog njihovog sopstvenog nedjelovanja. Ukratko, ja izvještavam prvenstveno o situaciji u državi, a ne o svom radu.

Kako gledate na kritike da vodite antisrpsku politiku?

INCKO: Sve radnje koje sam preduzimao bile su u okviru mog mandata koji je jasno definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovdje takođe leži i odgovor na drugi dio vašeg pitanja. Uloga visokog predstavnika nije da zadovoljava interese političkih elita, nego je tu da implementira svoj mandat, a koji je jasno definisan. Ovu suštinsku činjenicu vrlo zgodno zaobilaze mnogi koji svaljuju krivicu na visokog predstavnika za sve što ne valja u ovoj zemlji. Pitam se kako će mnogi političari funkcionisati kada više ne bude OHR-a da bude žrtveno jagnje za sve.

Još jedna prilika parlamentu

Da li ćete nametnuti Zakon o negiranju genocida u BiH?

INCKO: Meni je apsurdno da u zemlji u kojoj je počinjen genocid ne postoji takav zakon. Usvajanje takvog zakona značilo bi veliki napredak za ovu zemlju i garanciju da se to više nikada neće desiti. To bi pokazalo zrelost i predstavljalo jasan raskid sa tragičnom prošlošću. Pokazalo bi i da ova zemlja pravi zaokret prema boljoj budućnosti. Pogrešno je pretpostaviti, kako neki žele da to predstave, da je takav zakon protiv određene etničke grupe. Upravo suprotno - on ide u korist svih. Parlament BiH će imati još jednu priliku da usvoji ovaj zakon. To bi bilo najbolje i najtrajnije rješenje.

Izvor: glassrpske.com