Parlament Bosne i Hercegovine je 9.12. usvojio dopunu Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH koja predviđa da na dozvolama u BiH ubuduće stoji da je vozač u slučaju smrti donor organa. Dopuna previđa i pristanak i potpis vozača da pristaje na donorstvo.

Ali... Postoji li zakonski osnov za realizaciju? Pitanja smo uputili na predsjednike udruženja koji se problemima donorstva u zemlji bave, prof. dr Halimu Resić, predsjednicu Donorske mreže BiH i Tomislava Žuljevića, predsjednika Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Federacije BiH.

Kakav je stav Donorske mreže i Udruženja doniranih i transplantiranih pacijenata FBiH o dopuni zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH? Je li zaista ovo u skladu sa najboljim svjetskim praksama?

H. Resić: Koliko sam informisana, u SAD imaju podatak da mogu i žele biti donori na vozačkoj dozvoli. Takođe je to slučaj u Engleskoj ali je činjenica da u zemljama Zapadnog Balkana, čije trendove kad je donorstvo u pitanju i sami pokušavamo da pratimo, ovo nije slučaj.

Lično, vjerujem da bi to bilo izuzetno važno i dobro ako bi se moglo realizirati, posebno stoga što bi to bio jasan izraz slobodne volje potpisnika saglasnosti.

T. Žuljević: Iskreno, kao Udrugu dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, prijatno nas je iznenadila ova vijest o usvajanju dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja u kojemu se predviđa mogućnost da se na vozačkoj dozvoli upiše, da li želite biti donor organa nakon smrti ili ne.

Istina je da je ovakav zakon na snazi u SAD i nekim Europskim zemljama, ali je također istina da naše susjedne zemlje, posebno Hrvatska, nemaju takav zakon, a Hrvatska je ipak među vodećim zemljama u Europi i svijetu po broju darivatelja na milijun stanovnika.

Smatramo da je predlagač Zakona imao dobre namjere i Zakon je u suštini afirmativan, ali će njegovo provođenje biti otežano, posebno zbog niske razine svijesti građana o važnosti donacije i transplantacije organa.

Je li ova dopuna zakona u skladu sa postojećom entitetskom zakonskom regulativom kad je u pitanju doniranje organa?

T. Žuljević: Ne znamo puno o zakonu u Republici Srpskoj, pitanje je da li Zakon o transplantaciji organa i tkiva uopće postoji u ovom entitetu?

Međutim, kada je u pitanju Federacija BiH, Zakonska regulativa je jasna. Nema uzimanja organa (eksplantacije) bez razgovora i pristanka obitelji preminule osobe. Nismo sigurni da je predlagač vodio računa o ovim važnom dijelu Zakona o transplantacijama Federacije BiH.

Je li onda korisno usvajanje dopune zakona ako nam nedostaje pretpostavki za njihovo sprovođenja?

H. Resić: Vjerujem da je trebalo da se obave konsultacije, i iskreno se nadam da jesu jer ako imamo dopunu koja se ne moze provoditi, onda je to mrtvo slovo na papiru. Nadamo se ipak da to neće biti slučaj. Ujedno, stavljamo se na raspolaganje svim donosiocima odluka, svim akterima koji mogu da utiču na stanje donorstva i zdravlje i živote ljudi, da pomognemo da se ovakve i slične važne odluke. Naša iskustva i poznavanje problema itekako su važni i korisni za donošenje sprovodivih, korisnih i naprednih akata.

T. Žuljević: Na to pitanje je teško dati pravi odgovor. Sa jedne strane, kao što smo rekli, radi se o dobroj namjeri i afirmativnom Zakonu, a sa druge strane imamo građane BiH koji ne razumiju baš dobro priču o donorstvu i transplantaciji te nisu educirani u dovoljnoj mjeri, na čemu sustavno radimo već duži niz godina, zajedno sa Donorskom mrežom Bosne i Hercegovine.

Ovaj Zakon bi mogao biti dobar, uz određene korekcije i mogao bi pokrenuti priču o donorstvu u BiH u pozitivnom smjeru, ali isto tako bi mogao da bude i kontraproduktivan iz već navedenih razloga a to je, zaista niska svijest građana o doniranju organa i spašavanju ljudskih života.

Šta je doniranje organa?

Doniranje ili darivanje organa je postupak u kom osoba dozvoljava da se njen organ izvadi i transplantira drugoj osobi, legalno, bilo pristankom dok je donor živ ili, nakon moždane smrti uz ispunjavanje zakonskih pretpostavki. U Bosni i Hercegovini je potrebna pretpostavka da je donor tokom života ispunio donorsku karticu ali i informisao o svojoj odluci svoje najbliže srodnike.

Frontal