Po struci kažu da je multidisciplinarni dizajner i art direktor, a on za sebe kaže da je  jednostavna osoba koja obožava UI (User Interface) ali i print dizajn jer je mu je to „prva ljubav“. On je otac, muž, snowboarder, kolektor Funko Pop! figura i vječno dijete. A svoju zanimljivu priču je odlučio podijeliti sa čitaocima Frontala.

Goran je, inače, diplomirani ekonomista koji je za život zarađivao u korporativnom svijetu sa strogim vremenom rada, ali ga je, kako kaže, splet okolnosti odveo u slobodnjačke vode.

„Ekonomija, kao takva, nikada me nije privlačila. Nazovimo je nekim logičnim slijedom nakon završetka srednje ekonomske škole iako moram priznati da sam od marketinga, smjerakoji sam odabrao, itekako imao koristi pri traženju posla/klijenata kada sam došao do tog stadija“, govori Goran.

„Dizajn kao takav oduvijek me privlačio te je, nakon godina samostalnog učenja i razvoja, od hobija postao način života i veliki dio mene pa danas mogu reći da imam uspješnu karijeru. S druge strane, ideja freelancinga bila je interesantna od momenta kad sam se prvi put sreo sa njom, a nekoliko godina provedenih u marketing agencijama, NVO i retail kompanijama uvjerile su me da taj način života nije za mene i da mi treba nešto drugo. Ispostavilo se da je freelancing to nešto.“

Goran kaže da je prvih nekoliko godina uporedo radio full-time posao tokom dana te kao freelancer noću, ali je u jednom momentu shvatio da mu je redovni posao opterećenje, pa možda čak i, grubo rečeno, gubljenje vremena, kako se izrazio.

Broj freelancera iz dana u dan sve više raste, ne samo u BiH nego i regionu. Ostavlja se dojam da je danas biti freelancer moderno. Upitan o prednostima takvog načina rada Goran ističe da mnogi u tome vide izlaz iz nezaposlenosti ali i kao krivca za nerealna očekivanja vidi u raznim platformama koje nude instant stručnjake.

„Pa da, sami ste rekli: moderno je biti freelancer. Za početak, mnogi ljudi u freelancingu vide izlaz iz nezaposlenosti. Takođe, mnogi misle da je to način za doći do lake zarade. Naravno, ove tvrdnje su dosta daleko od istine.

Veliki krivac za gore navedena uvjerenja su i razne platforme koje nude edukacije iz ove ili one oblasti uz spektakularne tvrdnje poput „Postani freelancer i zarađuj x mjesečnih plata“, što je za početnika netačno, da ne kažem nemoguće. Posebno ako se uzme u obzir da te platforme prodaju kurseve grafičkog dizajna i sl. na kojima polaznici ne saznaju skoro pa apsolutno ništa o freelancingu kao načinu rada i života.

Što se prednosti tiče, i one mnogo ovise o karakteru freelancera kao osobe. Nekome odgovara fleksibilnost pri odabiru projekata, klijenata, radnog vremena itd. Drugi uživaju u „sam svoj gazda“ momentu. Treći (ja npr. obzirom da sam introvert) cijene mogućnost rada od kuće i smanjen broj kontakata sa drugim ljudima. Mislim da se možemo složiti da je to ovih dana prednost za veliku većinu ljudi, obzirom na pandemiju koja svakodnevno odnosi veliki broj života.“

Svaki posao nosi neki vid predrasuda sa sobom, pa tako i freelancerski. Upitan da sa nama podijeli sve ono čime su ga do sada „etiketirali“, Goran i više nego iskreno govori da se svakodnednevno susreće sa stereotipima, pa čak i omalovažavanjima.

„Itekako. Moderno je nazvati freelancere kriminalcima i utajivačima poreza, za početak. Lijenštinama, plačljivcima, nastavite niz.Pored toga, bilo kakav posao koji podrazumijeva dane/noći provedene ispred displaya mnogi ljudi smatraju lakom zaradom i ljenčarenjem. Izdvojio bih izjavu „Tebi je to pet minuta“ koja u meni aktivira poriv za samoranjavanjem. Je li ovo dovoljno?“

Posao freelancera podrazumijeva sopstvenu organizaciju vremena rada. Dok jednima odgovara danju da rade, drugi radije noću obavljaju zadatke. Da li to znači i više slobodnog vremena,Goran ističe da sve zavisi od osobe do osobe i načinu na koji ona sama sebi vrijeme rasporedi, ali i obima posla koji preuzme da radi.

„Iskreno, ovisi. Freelancer sam bira koliki će work load „natovariti“ na leđa. Obzirom da oduvijek jako malo spavam, natovarim si mnogo toga. Naravno da postoji veća fleksibilnost i da je lakše uskladiti mnoge stvari, ali lagao bih kad bih rekao da imam fiksno radno i slobodno vrijeme, da sam svaki vikend slobodan, da nikada ne radim noću i sl. Kao i u slučaju da radite u nekoj kompaniji – postoje rokovi i ciljevi koji se trebaju ili moraju ispuniti. Doduše, moram priznati da sam par godina imao slobodan ponedjeljak. Divno vrijeme. Davno prošlo“, uz smijeh nam priča Goran.

Goran je više puta na društvenim mrežama pisao da ne treba sarađivati sa našim ljudima i isključivo raditi za strance. Upitali smo ga u čemu se ogleda razlika između domaćih i inostranih poslodavaca.

„Postoji par bitnih razloga tj. razlika. Prvo, sa inostranim klijentima je moguće postići mnogo povoljnije cijene, višestruko. Često su to cijene koje nijedan lokalni klijent nije spreman ni u snu platiti. S druge strane, nikada do sada nisam imao problem sa naplatom od inostranih klijenata što sa lokalnima nije slučaj.“

Nakon višegodišnjeg angažmana u slobodnjačkim vodama on danas mnogo lakše dolazi do poslova zahvaljujući dobro izgrađenom portfoliju.Otkrio nam je kako izgleda potraga za jednim projektom i šta za njega čini jedan projekt privlačnim?

„Svakako, u nekome momentu karijere svaki uspješni freelancer dođe do tačke kada klijenti počnu tražiti njega/nju a ne obrnuto. To mnogo olakšava život i rad“, govori Goran. 

„Prije nego stignu do te tačke, potraga za projektima ovisi o načinu rada svakog pojedinog freelancera. Postoji zaista mnogo različitih platformi koje služe za povezivanje klijenata i freelancera, a odabir bilo koje od njih stvar je lične preferencije. Takođe, poznajem mnogo freelancera koji ne koriste platforme, nego traže klijente putem društvenih mreža i na razne druge načine. Moj izbor bili bi Upwork kada tražim klijente i Twitter za networking“, naglašava Goran.

Položaj freelancera u BiH još uvijek je nedefinisan. Država zahtijeva da redovno uplaćuju poreze (čak je bilo i retroaktivnih uplata), ali im ne pruža ništa zauzvrat. Iako uplaćuju i zdravstveno osiguranje, pravo na skrb ipak nemaju. Zanimalo nas je kako Goran vidi kako da se ta nepravda riješi, a njegov odgovor je bio i više nego jasan: 

„Jako jednostavno: izmjenama važećih zakona“. 

„Ali ne na način kako je to planirano prije par mjeseci, kada su namete za freelancere planirali višestruko povećati. Veliku ulogu u usporavanju tj. osporavanju tog procesa svakako je imalo Udruženje „Freelance“ u BiH te im možemo biti zahvalni.

Freelanceri kao kategorija ubačeni su u Zakon o porezu na dohodak jako naprasno i sa jednim jedinim ciljem: da se od njih uzme što više zarađenog novca a bez da im se zauzvrat pruži bilo šta. Freelanceri kao način zaposlenja ne postoje u Zakonu o radu. Samim tim, freelanceri nemaju nikakva prava. S druge strane, imaju obaveze uključujući i plaćanje tih besmislenih 4% na ime zdravstvenog osiguranja za koje ne dobijaju apsolutno ništa.

U modernom svijetu ovaj način rada stimuliše se od strane države jer, između ostaloga, predstavlja direktan priliv novca na lokalno tržište a broj freelancera i remote radnika raste iz dana u dan. Pandemija je taj rast još više ubrzala i siguran sam da će se trend nastaviti. Šta će se dogoditi kod nas – vidjet ćemo“, govori Goran.

Jasno da smo se u našem razgovoru dotakli i omiljenih projekata i pokušali od Gorana saznati koji je njemu ostao posebno drag i zbog čega.

„Teško pitanje. Mnogo završeni projekti ostali su mi u lijepom sjećanju, a iza sebe imam zaista veliki broj njih za razne klijente koji dolaze iz raznih industrija i sa svih strana svijeta. Zbog samog priznanja, mogu izdvojiti rad na jednoj aplikaciji koja ima primjenu u filmskoj industriji (vjerovatno ne postoji film snimljen tokom nekoliko posljednjih godina za koji nije rađena korekcija boja u LiveGrade Pro app). Pomenutom aplikacijom tim čiji sam dio osvojio je RedDot Design Award za visok kvalitet dizajna u kategoriji User Interface 2018. Dosta velika stvar“, s ponosom priča Goran.

U doba pandemije sve više preduzeća i organizacija svoje poslovanje vodi od kuće. Gledajući iz tog ugla freelanceri su na vrijeme vidjeli prednost home officea. Upitan da li bi se vratio na standardno radno vrijeme korporativnog svijeta Goran kaže da bi ali ne i u sam korporativni svijet.

„Rad od kuće pokazao se kao prijeka potreba tokom posljednjih nekoliko mjeseci – svakome kome priroda posla dopušta taj način rada, naravno.

Što se povratka regularnom poslu tiče – rad od 09 do 17 je svakako opcija za nekog klijenta, recimo da sam trenutno na pragu da prihvatim jedan takav angažman. S druge strane, povratak u standardno korporativno okruženje uopšte nije opcija za mene. Previše volim ovaj način života“, kaže Goran.

Za kraj smo zamolili Gorana da izdvoji 5 savjeta za one, koji još razmišljaju da li da uđu u freelancerske vode ili su se tek počeli time baviti.

„1.Pokušajte. Nema garancije da će vam se svidjeti ovakav način života i rada, nema garancije da ćete uspjeti, nema garancije za bilo šta. S druge strane postoji šansa za sve navedeno - to bi trebalo biti dovoljna motivacija.

2.  Vjerujte u sebe. Ne slušajte okolinu a posebno ne ljude koji nemaju veze sa freelancingom. Potrebno je mnogo rada i truda, posebno na početku, da bi se nešto postiglo ali rezultati su i više nego vrijedni. Upornost je jako bitna, posebno na početku kada morate stvoriti ime, bazu klijenata, portfolio itd.

3. Ne vjerujte promotivnim materijalima za razne kurseve koji vam obećavaju freelancerska brda i doline za jako malo truda i jako pristojnu cijenu koju trebate platiti baš njima.

4.Povežite se sa ljudima iz svoje struke, neovisno o kojoj struci se radi. Poznanstva i preporuke jako su bitni u svijetu freelancera i mogu značiti razliku između uspjeha i neuspjeha.

5. Razvijajte se, pratite trendove, učite nove stvari. Stagnacija nije opcija u tehnološkom svijetu, obzirom da se sve mijenja i napreduje brzinom svjetlosti. U svijetu freelancera posebno, jer će vas u tome slučaju prije ili kasnije pregaziti drugi freelanceri koji nisu odabrali stagnaciju.

Za kraj bih još dodao i da sam tu za sva pitanja, savjete i sl. Slobodno me potražite na Twitteru ili Linkedinu, rado ću odgovoriti i pomoći ako je to moguće. Tokom posljednjih nekoliko mjeseci mogu se nazvati i mentorom za nekoliko jako dobrih dizajnera/ica kojima pomažem da započnu freelancersku karijeru. Iskreno uživam u tome, zaista.“

Frontal